Iz 17. i 18. st. sačuvana su u sakralnim građevinama križevačke okolice vrijedna djela stranih majstora iz Beča i Graza. Stilske i oblikovane karakteristike augsburškog zlatarstva iz tog razdoblja pokazuju i radovi do danas neidentificiranih stranih zlatara, ali također i radovi domaćih majstora.

Činjenica da se u Križevcima, centru šireg područja, već 1408. javlja domaći zlatar, a križevački ceh zlatara dobiva potvrdu svojih pravila od zagrebačkog gradačkog ceha 1646, upućuje nas da su križevački majstori bili zacijelo autori nekoliko zanimljivih i vrijednih djela sakralnog zlatarstva na teritoriju križevačke okolice.

Među radovima domaćih majstora ističe se u župnoj crkvi u Glogovnici kalež iz 1656. U crkvi sv. Franje Ksaverskog u Dropkovcu postoji kasnogotički obikovan kalež, a u kapeli svetog Martina u Martincu srebrni kalež u stilu kasne gotike, ali izražen već u duhu baroka. Iz druge polovice 17. stoljeća od djela domaćih majstora vrijedan je spomena pacifikal iz župne srkve sv. Jurja u Đurđicu i srebrni kalež s kraja 17. i početka 18. st. u župnoj crkvi Pohođenja Marijina u Cirkveni.

Crkveno zlatarstvo u sakralnoj arhitekturi križevačkog kraja reflektira s obzirom na svoje oblikovane i stilske karakteristike sve značajke crkvenog zlatarstva koje nalazimo i u samom centru, tj. gradu Križevcima, te svojom kvalitetom nadopunjuju naše spoznaje i valorizaciju zlatarstva na tlu Hrvatske.