naslov | Uskršnji otok : tajna kamenih divova |
autor | [tekstovi Cristina Sirigatti]. |
drugi autori | |
predmetnice | |
izdavač | Zagreb: EPH Media, 2013. - |
izdanje | |
opseg | 173 str. : ilustr. u bojama ; 21 cm. - |
napomena | ; |
biblioteka | (Velike tajne arheologije ; knj. 3) |
udk osnovni | 930.85 - Kulturna povijest. Povijest civilizacije |
udk | 930.85 |
signatura | 930.85 SIRIG usk |
isbn | 978-953-338-083-4 |
id broj | 55668 |
opis | Čari moaija, golemih kamenih kipova na Uskršnjem otoku, visokih od dva do deset metara i teških nekoliko tona, oduvijek su oduševljavale posjetitelje koji su stizali na taj udaljeni otok. Međutim, nepoznata je njihova funkcija i neobjašnjiva činjenica da je narod koji nije imao na raspolaganju razvijenu tehnologiju mogao podići tako velebne spomenike. Još i dan danas brojne enigme koje se odnose na civilizaciju i podrijetlo domorodačkog naroda čekaju svoje rješenje. Do prvih kontakata Europljana s Uskršnjim otokom došlo je u 18. stoljeću, a ostvarili su ih nizozemski, španjolski, engleski i francuski pomorci. Od tog je trenutka otok postao meta posjetitelja svih vrsta: od svestranog pisca Pierra Lotija do lovaca na robove, od misionara poput Eugéna Eyrauda do brojnih znanstvenika, antropologa, etnologa i arheologa, poput Alfreda Métrauxa i Thora Heyerdahla. |
naslov | Uskršnji otok : tajna kamenih divova |
autor | [tekstovi Cristina Sirigatti]. |
drugi autori | |
predmetnice | |
izdavač | Zagreb: EPH Media, 2013. - |
izdanje | |
opseg | 173 str. : ilustr. u bojama ; 21 cm. - |
napomena | ; |
biblioteka | (Velike tajne arheologije ; knj. 3) |
udk osnovni | 930.85 - Kulturna povijest. Povijest civilizacije |
udk | 930.85 |
signatura | 930.85 SIRIG usk |
isbn | 978-953-338-083-4 |
id broj | 55668 |
opis | Čari moaija, golemih kamenih kipova na Uskršnjem otoku, visokih od dva do deset metara i teških nekoliko tona, oduvijek su oduševljavale posjetitelje koji su stizali na taj udaljeni otok. Međutim, nepoznata je njihova funkcija i neobjašnjiva činjenica da je narod koji nije imao na raspolaganju razvijenu tehnologiju mogao podići tako velebne spomenike. Još i dan danas brojne enigme koje se odnose na civilizaciju i podrijetlo domorodačkog naroda čekaju svoje rješenje. Do prvih kontakata Europljana s Uskršnjim otokom došlo je u 18. stoljeću, a ostvarili su ih nizozemski, španjolski, engleski i francuski pomorci. Od tog je trenutka otok postao meta posjetitelja svih vrsta: od svestranog pisca Pierra Lotija do lovaca na robove, od misionara poput Eugéna Eyrauda do brojnih znanstvenika, antropologa, etnologa i arheologa, poput Alfreda Métrauxa i Thora Heyerdahla. |
Naruči / rezerviraj knjige u košarici (Potrebna prijava)