Roman započinje kao detektivski roman, srlja u urnebesnu komediju, a prije kraja postaje priča o opsjednutosti.

Ovaj roman nastavak je romana ˝Lov na divlju ovcu˝. U njemu Haruki Murakami opet spaja znanstvenu fantastiku, klasični triler i britku satiru. ˝Pleši pleši pleši˝ je ambiciozno, nabrijano i zabavno krstarenje modernim Japanom viđeno kroz filter američke pop - kulture.

Gospođica Furukura, prodavačica u dućanu jednog tokijskog kvarta, društveno je izolirana tridesetšestogodišnjakinja, neudana, bez ambicija za napredovanjem u poslu i bez želje za ljubavnom vezom, zadovoljna svojom radnom i životnom rutinom bez ikakvih promjena. Od malih nogu drugačija i neuklopiva, privlači pozornost okoline koja na nju počinje vršiti pritisak - ili da napreduje u poslu ili da osnuje obitelj. Furukura odluči dovesti k sebi muškarca i time zauzdati zapitkivanja okoline, no kad se k njoj doseli nekonvencionalan i nepredvidljiv Shiraha koji traži ženu za brak, situacija izmakne kontroli... Za svoj roman ova japanska spisateljica dobila je književnu nagradu Akutagawa.

U romanu Osobno iskustvo japanskog nobelovca Kenzabura Oea pratimo lik glavnog junaka, zvanog Bird, koji proživljava tešku psihičku krizu zbog rođenja djeteta s teškom deformacijom mozga. Odluka koju mora donijeti potpuno će promijeniti njegov život, no Bird, pomalo sanjarski tip koji u slobodno vrijeme mašta o odlasku u Afriku, mora odlučiti: postati otac hendikepiranog djeteta i zauvijek se oprostiti od svog sna, ili pustiti da dijete umre, rastati se od žene i otputovati u Afriku?

Iako japanski povjesničari književnosti roman "Zavjet" smatraju

reprezentativnim za posve konkretan evropski utjecaj naturalizma

s prijeloma stoljeća, on zbog svoje teme univerzalnog karaktera

vremenom ne gubi na snazi. Etičke osnove na kojima počiva djelo

primjer su građanske hrabrosti u vrijeme kada je Japan

prevladavao tradicionalni društveni obrazac utemeljen na

iracionalnim predrasudama. O jednoj takvoj predrasudi koja je

nadživjela vrijeme i shvaćanja u kojem je nastala govori

Shimazaki u svom romanu.

Autorica romana "Zapisi pod uzglavljem", rođena je 966. godine.

Vrijeme zahvaćeno romanom je period između 991. do 1000 godine.

Po svom obliku ovaj roman je prvi tipični predstavnik književnog

žanra japanske književnosti koji je kasnije dobio naziv "zapisi

što slijede kist".

Tekstovi su pisani izvanredno živo, upravo pršte od duha,

iskreni su, ne skrivaju simpatije ni antipatije. Najljepši,

izuzetno zanimljivi su odlomci koji govore o prirodi u razna

godišnja doba. Iz ovog razdoblja japanske povijesti nije sačuvan

nijedan drugi tekst sličnog karaktera.

Za Sei je bio pravi užitak ponižavati druge, a posebno muškarce

koji su se ponosili svojim znanjem pokazujući im kako im žena

može u najmanju ruku biti dorasla.

Roman je svjedočenje o velikoj ljubavi koju prekida surova stvarnost, bolest glavne junakinje Nami-San. Kritičari roman smatraju najboljim japanskim ljubavnim romanom svih vremena.

Terako, junakinja pripovijetke ˝U dubokom snu˝, po kojoj je nazvana cijela knjiga, neprestano upada u duboki san iz kojega je može probuditi jedino poziv njenog ljubavnika, oženjenog biznismena čija žena već dugo leži u komi u bolnici. Intuicija je vodi u zbunjujuća stanja pa cijela priča poprima pomalo mistično ozračje. I druge dvije priče za junakinju imaju mladu ženu koja upada u neobičan, začaran san. San i smrt inače su stanja koja se kod Banane Yoshimoto neprestano prepleću i znače uzmicanje pred životnim izazovima, predaju.

Slučaj desetljeća potresao je Tokio: iza rešetaka sjedi žena koja je postala opsesija javnosti. Manako Kajii, neutaživa gurmanka i zavodnica bez grižnje savjesti, na suđenju je za ubojstva muškaraca koji su je obožavali usprkos tome što nimalo ne odgovara japanskom idealu skromne, krhke žene. Feministice prezire jednako kao i margarin, a nitko ne zna zašto, ni kako, su njezina savršeno pripremljena jela završila s tri različite smrti nalik na samoubojstvo.

Novinarka Rika Machida spremna je na sve kako bi postala prva žena u uredništvu prestižnih novina. Na tom putu svakodnevno žrtvuje svaki užitak, osobito onaj u hrani. Intervju s Kajii mogao bi biti priča njezine karijere. Ali Kajii ne razgovara ni s kim. Sve dok Rika od nje ne zatraži recept za boeuf bourgignon, jelo zbog kojeg je, navodno, stradala njezina posljednja žrtva.

Kako ove naoko sasvim različite žene produbljuju razgovor, granica između fascinacije i gađenja počinje se topiti, a Kajii počinje Riku voditi sve dublje u mračnu igru moći, užitka i krivnje. Kroz razgovore s Kajii, Rika otkriva skrivene užitke hrane i cijenu koju žene plaćaju kako bi bile „probavljive”.

Inspiriran istinitim događajem, Maslac je roman koji spaja vrhunsku gastronomiju s mračnim dubinama ljudske psihe i pitanjem: što sve moraš progutati da bi te svijet prihvatio?

“Profesija romanopisac šarmantno je osebujan pogled na pisanje, stvaralaštvo i vlastiti opus, iz pera diljem svijeta omiljenog autora romana Norveška šuma i Kafka na žalu. U ovoj jedinstvenoj knjizi samozatajni pisac svjetskih bestselera Haruki Murakami prvi put čitateljima povjerava svoja razmišljanja o ulozi romana, otkriva ishodišta vlastite kreativnosti i genezu sebe kao pisca. Pruža nam uvide o osobitim trenucima kad nadahnuće pohodi druge pisce, likovne umjetnike i glazbenike. Doznajemo obilje osobnih detalja iz života posvećenog “tihom zanatu” pisanja: o trenutku “prosvjetljenja” kada je na bejzbolskoj utakmici Murakami odjednom spoznao da želi napisati roman; o važnosti koju za pisca ima sjećanje i uredno pospremanje uspomena u “mentalne pretince”; o nužnosti samoće, strpljenja i svakodnevne rutine pisanja i trčanja.

Yu-jeong je mlada, lijepa i bogata i u totalnom rasulu. Slikarica je, predaje na fakultetu, a proslavila se i kao pjevačica, lijepim glasom izvodeći nacionalnu himnu. Sve je kod nje, reklo bi se, na svom mjestu, ali njezin treći pokušaj samoubojstva navješćuje da ispod ekstravagancije i blistave glazure života na visokoj nozi živi nešto podmuklo, traumatično i razarajuće. Na jednom drugom mjestu, iza čuvanih zatvorskih zidova, postoji sasvim različita, a opet slično slomljena osoba, Yun-su, muškarac koji čeka izvršenje smrtne kazne. A postoji i milosrdna teta Monica, posredstvom koje će njih dvoje svoje „sretne trenutke“ provoditi četvrtkom i suočavati nas sa svojim nesretnim sudbinama.

Naše sretno vrijeme proslavljeni je roman Ji-young Gong, šokantan i uznemirujuć s jedne strane, ali i melankoličan i topao s druge. Preispitujući zločin i kaznu, život i smrt, krivnju i oprost autorica je, paradoksalno, uspjela ispisati poetičnu posvetu ljubavi i suosjećanju. Prošaran religijskim tonom roman ponire duboko u ljudsku dušu razapetu traumom, krivnjom i iskupljenjem, i odašilje snažnu kritiku društvu čije se promjene tragično prelamaju na pojedincu.

Susret u Dubrovniku roman je u kojem se isprepliće priča o slučajnom susretu dvoje ljudi u Dubrovniku s crticama iz novije i starije povijesti tog grada, ali i Hrvatske te okolnih zemalja. Protagonist Shin Jun-seon nekadašnji haški je tužitelj, a protagonistica Kwon Yu-ji povjesničarka umjetnosti u potrazi za ocem koji se uputio na svoje posljednje putovanje. Tijekom zajedničkog razgledavanja Dubrovnika, a potom i putovanja u Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, odakle su stigle posljednje očeve razglednice, Jun-seon pripovijeda Yu-ji o povijesnim i političkim zbivanjima u regiji na temelju svojih saznanja i iskustava u Haagu.

U knjizi su sabrani dosadašnji prijevodi (priređivača izdanja, prevodioca i autora predgovora) Nikice Talana afričkoga pjesništva portugalskog jezičnog izraza koji su posljednjih godina emitirani u emisiji ˝Poezija naglas˝, urednika Danijela Dragojevića, Trećeg programa Hrvatskoga radija. Riječ je o prvom hrvatskom izdanju koje daje sustavan uvid u reprezentativnu pjesničku produkciju luzofonih autora iz negdašnjih portugalskih kolonija u Africi, iz Angole, Mozambika, Zelenortskog Otočja, Gvineje Bisao te otoka Sao Tome i Principe. Talan u uvodu objašnjava fenomen afričkog pjesništva na portugalskom jeziku, daje kulturno-povijesni kontekst pojave te sažima dosadašnja istraživanja. Svaki od pedesetak autora u antologiji predstavljen je pjesmama i bio-bibliografskom bilješkom.

Priča o odrastanju mlade nigerijske tinejdžerice koja je suočena s mogućnošću da postane dio trgovine ljudima. Abigailina majka umire pri porođaju, ostavljajući je da raste s krivnjom i brigom o kronično depresivnom ocu. Neprestano seksualno iskorištavanje od strane muških rođaka i njen pokušaj da bude dorasla idealu majke nanose Abigail neprestanu bol. Otac je šalje u London u posjet rođaku koji se pokazuje zlonamjernim i nastavlja se proces zlostavljanja. Autor donosi portret brutalizirane djevojčice koja nema kontrolu nad svojim životom i tijelom.

Amerikana je roman o snazi prve ljubavi i mladenačkim snovima, životu u emigraciji, političkim previranjima, američkom snu. Ona je bogata tapiserija puna živopisnih likova koja prikazuje dva svijeta, onaj nigerijski i američki. Iako progovara o tome što znači biti crne boje kože u 21. stoljeću na Zapadu i ispisuje snažnu priču o rasi i identitetu, Amerikana je u osnovi knjiga o težnji svakoga od nas da u ovome razlomljenom, napuknutom i često okrutnom svijetu nađemo svoje mjesto i smisao.

Ifemelu i Obinze započeli su vezu još kao srednjoškolci kad su sazrijevajući u Nigeriji razmišljali o životu u nekoj zemlji koja nudi više mogućnosti. Ifemelu je otišla na studij u Ameriku gdje je zbog jedne izuzetno neugodne epizode prekinula svaki kontakt s Obinzeom, a Obinze je nakon završenog studija pokušao započeti život u Engleskoj, no na kraju su ga deportirali kao ilegalnog useljenika. U Americi Ifemelu prvi put postaje svjesna svoje rase, pa piše uspješan blog o razumijevanju Amerike za neameričke crnce u kojem se dotiče niza tema vezanih za rasnu nejednakost i političku korektnost. Kad se vrati u Nigeriju ponovno usvaja svoj afrički identitet i susreće sad uspješnog i bogatog Obinzea, čovjeka koji joj je suđen.

Mladi Ugwu sluga je sveučilišnog profesora Odenigba, zanesenog revolucionarnim idejama. Olanna je profesorova prelijepa, obrazovana djevojka koja ostavlja privilegije visoke klase i pridružuje mu se u malom gradu. Richard, sramežljivi Englez, u vezi je s Olanninom blizankom. Kako nigerijske trupe napreduju, oni su primorani boriti se za goli život, a njihovi ideali i međusobna povezanost dolaze u kušnju.

Jedna žena padne s neba za vrijeme tropske oluje. Jedini svjedoci toga događaja su Bartolomeu Falcato, pisac i režiser, te njegova ljubavnica Kianda, svjetski poznata pjevačica. Bartolomeu nastoji razotkriti tu misteriju i ubrzo shvaća da će on biti sljedeća žrtva...

Osim te priče u ˝Tropskom baroku˝ isprepleću se mnoge druge s brojnim likovima: jedan krijumčar oružja u potrazi za moći, jedan ambiciozni iscjelitelj, bivši terorist Crvenih brigada, slijepi bombaš koji skriva lice iza maske Mickey Mousa, mladi autistični slikar, crni anđeo, itd. susreću se s Bartolomeom na ulicama bučnoga grada Luande godine 2020.

Tri žene, tri priče, tri uzajamno povezane sudbine.

Ovaj polifonijski roman prati sudbinu mlade Ramle koju odvajaju od njezine ljubavi kako bi je udali za Safirina supruga, dok njezinu sestru Hindou prisilno udaju za bratića. Budi strpljiva! To je jedini savjet što im ga daju ljudi iz njihova najbližeg okruženja, jer nezamislivo je usprotiviti se Alahovoj volji. Peulska mudra izreka veli: „Na kraju strpljenja čeka te nebo.“ No, nebo se može premetnuti u pakao. Kako će se te tri nestrpljive žene naposljetku uspjeti osloboditi? Prisilni brak, bračno silovanje, sporazumi i poligamija: ovaj reduciranim stilom pisan roman Djaili Amadou Amal ruši tabue obznanjujući težak položaj žena u Sahelu i nudi potresno štivo o univerzalnoj problematici nasilja nad ženama.

U ovom je izuzetno napetu romanu Lauren Beukes uspjela spojiti gotovo nespojivo: akciju i liriku, triler i povijesni roman, SF i krimić. Učinila je to bez spisateljskog napora čitateljima na radost: ovo je roman koji se ne ispušta iz ruku dok se ne pročita do kraja.

Djevojke koje sjaje prevode se na više od 20 jezika i osvajaju vrhove svjetskih top-lista.

Harper Curtis nasilnik je koji je pronašao kuću s nevjerojatnom tajnom gotovo jednako strašnom kao što je ona njegova poremećenog uma. Kuća otvara vrata u različita vremenska razdoblja, a u njima Harper pomno bira djevojke koje sjaje kako bi ih lišio tog sjaja. Kaže da njihova smrt nije njegov grijeh, već njihov: ne bi smjele sjati. On se čini savršen ubojica: nezaustavljiv, neuhvatljiv, on misli. Godine 1989. u Chicagu jedna je djevojka ipak preživjela njegov surovi napad. Kirby Mazrachi odlučna je u tome da mora naći svojeg krvnika. U istrazi otkriva lica djevojaka koje nisu preživjele i dokaze koji su zapravo nemogući. No za nju, koja je trebala biti mrtva, nema nemogućeg...

Tmasti, prijeteći oblaci na obzorju iznad ispržene i žedne zemlje donose dugo očekivanu kišu i istodobno najavljuju velike promjene u društvenoj strukturi Južne Afrike, kada većinski crni narod konačno uspijeva nadjačati bijelu opresivnu manjinu.

Roman ’Maštarije od pijeska’ obiteljska je saga pisana iz ženskog kuta, ruši patrijarhalni odnos prema prirodi, i pokazuje da žena može igrati važnu ulogu u formiranju povijesti. Kroz devet neraštaja žena u jednoj obitelji prati se povijest Južne Afrike. Autor ispisuje britku analizu kolonijalne zbilje, ali i položaja žene toga vremena, uz oštru osudu svakovrsne nepravde i potlačenosti te poruku o zajedništvu kao imperativnom uvjetu opstanka.

"Goli kruh" simbolični je naslov autobiografskog romana

suvremenog marokanskog pisca Mohameda Choukrija. Opisujući svoje

djetinjstvo od prvih uspomena pa sve do dvadesete godine, kad se

odlučuje školovati i opismeniti, Choukri nam daje sliku teškog

života na rubu samog opstanka. Fizička glad za koricom kruha

pokupljenom iz kanti za smeće nadopunjava se s psihičkom-otac

alkoholičar fizički zlostavlja njega i majku, a mlađeg bolesnog

sina ubija. Djetinjstvo lišeno nježnosti i nevinosti

proživljavali su svi njegovi vršnjaci u vrijeme kolonijalne

vlasti u Maroku za drugog svjetskog rata.

Za južnoafričkog pisca, nobelovca J. M. Coetzeea, dobiti nagradu posve je normalna stvar. Stoga je tu temu stavio u središte svog novog romana, sedmog po redu u izdanju V.B.Z.-a. Spisateljica Elizabeth našla se u Pennsylvaniji da bi primila književnu nagradu. Za svoj govor odabrala je dosadnu temu: Što je realizam? U drugom prizoru pozvana je na brod da bogatima također održi govor. Uglavnom, Elizabeth po cijelom svijetu neumorno predaje i drži govore. Iako u ovom djelu nije posve jasno gdje prestaje a gdje počinje fikcija, lik Elizabeth metafora je pisca koji ne piše nego drži formalne govore. Prateći Elizabethin život, Coetzee nam otkriva njene kontradikcije, odnos sa sinom, opsesiju pravima životinja, modele komunikacije između ljudi... Coetzee je priču o spisateljici iskoristio da bi progovorio o holokaustu, kolonijalizmu, grčkoj mitologiji, kršćanskom moralu, Kafki, apsurdu - sve vrijeme pletući kontemplativnu i apstraktnu mrežu sa stvarnim životom. Do klimaksa u romanu dolazi kad se Elizabeth suoči s gubitkom teksta, gubitkom riječi, jer više nema što reći.####Pišući roman velikih ideja, Coetzee kao da iznova problematizira pitanja što znači biti čovjek, ali i kako uopće više stvoriti značenje i životu dati izgubljeni smisao. Između mnogobrojnih ideja i tema koje u ovom romanu čitamo, možda je i najvažnije to što je ˝Elizabeth Costello˝ duboka i vrlo ozbiljna meditacija o prirodi pisanja.