Franjo, zgodan seoski mladić, suprotno običajima, zaprosio je djevojku Terezu, no njezini su ga roditelji odbili jer se u selu mislilo da je njegova majka vještica. Nakon još jednog propalog pokušaja, posramljeni Franjo odlazi u Ameriku, gdje počinje raditi na teškim poslovima u rudniku i ciglani. U ciglani upoznaje Mary, kćer vlasnika, koja razvrće svoje zaruke kako bi se mogla udati za Franju. Zaljubljena i sretna, Mary nagovara Franju da posjete njegovo rodno mjesto kako bi upoznala njegovu obitelj. Franjo nevoljko pristaje jer se sramio svojih korijena. Uvrijeđena sinovljevim ponašanjem, majka ga proklinje da neće umrijeti sve dok ne dođe u Hrvatsku i ne pokaje se kako bi sprao uvredu i poniženje koje je nanio obitelji...

Prva Matoševa knjiga objavljena je 1899. u Mostaru, a u uvodnoj studiji dr.sc. Antun Lučić, sveučilišni profesor i hrvatski književnik iz Mostara, pojašnjava razloge kako je i zašto baš Mostar, dobio počast da jedan od najvećih hrvatskih književnika tamo objavi svoj prvijenac:

„Kao svojevrsni „samac usred svemira“ Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 1873. – Zagreb, 1914.) zaslužuje da se s njegovim više no prvijencem, planetom Iverje, uz podnaslovne „skice i sličice“, udahne novi život na putanji književne recepcije i pratećih tekstnih odnosa(...) Nakladničkom putanjom Matoš je poput letača, bilo da se pojavi s panonske ravnice ili iz koje već metropole, iza sedam planina, ipak se zarana spusti na mostarsku pistu knjižara i nakladnika Pachera i Kisića.

U godinama koje su prethodile objavljivanju Iverja, životnim i intencijama sudbine, Matoš je povezivao Zagreb, Beograd, Beč, München, Ženevu, Pariz i Mostar, grad koji se, zahvaljujući prvijencu, samo letimice spomene (…)

Prvotisci Matoševih pripovijesti osvanuli su u četiri geografski udaljena grada i na stranicama pet različitih periodika. Moć savjesti, prva uvrštena u Iverje, objavljena je u zagrebačkom Vijencu 1892., a Nezahvalnost? je tiskana u Narodnim novinama, također u Zagrebu, 1897. Dvije pripovijesti objavljene su u Sremskim Karlovcima, u Brankovu kolu, i to Čestitka, 1896., te Pereci, friški pereci ..., 1897. U navedenom zbirnome prvotisku pretposljednja pripovijest Kip domovine leta 188* (pod naslovom Junačka smrt) objelodanjena je u beogradskom časopisu Delo, 1895., a posljednja pripovijest Miš otiskana je u mostarskoj Zori, 1899. (…)

Čega god se Pero prihvati ispadne loše, pa je sasvim razumljiv njegov nadimak Katastrofa. U školi je nakupio pet jedinica, dječaci ga ismijavaju, s tatom nikako da se nađe na istoj valnoj duljini, a tu je još Perina ˝tiha patnja˝ - djevojčica Renata koja ga pak ignorira. I kako se u tako složenoj situaciji ne osjećati razočaranim, odbačenim i uvjerenim da te svi progone i da ti nitko ne želi dobro . . . Slijedom neobičnih okolnosti Pero biva uvučen u zlodjelo bande koja otima profesora Galaktića, a potom greškom dospijeva u raketu koju lansiraju na Mars . . . Tek na drugom planetu zemljanin Pero spozna svoje pogreške i nauči da su istina i znanje, zapravo najveće vrijednosti. Matošec je i ovim romanom za djecu potvrdio svoju sklonost građenju ˝hibridnog˝, jer osim što je prvenstveno znanstveno - fantastičan, roman istodobno pripada i dječjem krimiću i pustolovnom romanu i ljubiću.

Radnja uzbudljivog povijesnog romana Krvavi sabor križevački, događa se potkraj XIV stoljeća kad je na ugarsko-hrvatskom prijestolju kralj Sigismund.

Romanopisac je uspio živo naslikati lica u akciji, i to u širokoj lepezi od priprostog puka do stare aristokracije, od obrtnika do kralja.

Povijesni roman Krvavi sabor križevački Milutina Mayera, prvi put objavljen 1935. godine, donosi dramatičnu pripovijest o jednom od najtragičnijih događaja u hrvatskoj povijesti – pokolju na saboru u Križevcima 1397. godine.

U središtu radnje nalazi se hrvatski ban Stjepan Lacković, koji se, zajedno s drugim plemićima, suprotstavlja centralističkim težnjama kralja Žigmunda Luksemburškog. Na saboru u Križevcima, unatoč kraljevim jamstvima sigurnosti, dolazi do iznenadnog napada u kojemu su Lacković i njegovi pristaše ubijeni, čime je slomljen otpor hrvatskog plemstva.

Mayer vješto rekonstruira političke spletke, osobne sukobe i društvene napetosti tog vremena, oslikavajući likove s dubokim psihološkim profilima. Roman ne samo da prikazuje povijesne činjenice, već i istražuje univerzalne teme izdaje, borbe za pravdu i cijene političke moći. Kroz dinamičnu naraciju i bogat jezik, autor čitatelja uvodi u srednjovjekovni svijet pun intriga i moralnih dilema.

Krvavi sabor križevački ostaje značajno djelo hrvatske književnosti, koje ne samo da educira o važnim povijesnim događajima, već i potiče na razmišljanje o složenosti ljudske prirode i političkih odnosa.

Tekst je bogata panorama osobnih, obiteljskih, političkih i društvenih događanja u hrvatskoj obitelji i društvu 20. i početka 21. stoljeća. Introvertirana priroda glavnog lica romana Dore, kojoj je osobno obilježje biti promatrač i čekati da se život odvija mimo i protiv nje, omogućuje joj da iz sigurnosti svoje platnene kupole, plahte ili pokrivača kojim se prekriva preko glave, pobjegne od stvarnosti, od okrutnosti vremena i povijesti u sigurnost svoje intime riznice uspomena, njezino zaklonište od neprijateljstva svijeta.

Zadnja inačica povijesnog romana Dalahäst, drveni crvenoobojeni konjić, roman o Tridesetgodišnjem ratu u kojem su Hrvati, pod imenom Krabata, Krobata, Krobota, posve nezasluženo, postali strah i trepet Europe.

Miroslav Međimorec (Zagreb, 1942.), šezdesetih kultna figura buntovnog studentskog kazališta, devedesetih junak obrane Sunje, diplomat i hrvatski obavještajac, na početku 21. st. predstavio se kao izvrstan romanopisac. U romanu Presvijetli i Rabin odlučio je literarno obraditi jednu od najosjetljivijih tema hrvatske povijesti - odnos Hrvata i Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata i holokausta.

Suočen s grubom životnom perspektivom u kojoj bi zauvijek ostao profesor hrvatskog na kratkoj zamjeni, bez mogućnosti da ga negdje prime za stalno, Šimun Nikolić odluči otići raditi u Njemačku. Gonjen još i demonima prometne nesreće u kojoj su mu nastradali supruga i sinčić, dolazi u zgradu prepunu došljaka s raznih strana svijeta. Onamo su došli kao i on, trbuhom za kruhom. Kaotična atmosfera što je stvaraju tako živopisni stanari koji sa sobom vuku svoje brojne i različite traume pozornica je na kojoj cijela galerija likova preispituje europski identitet i brojne fasete multikulturalnog društva koje je plodno tlo za različite ishode. Pa i za kriminal.

Krletka za glinenog goluba krimić je koji grabi u mračne taloge hrvatske nedavne prošlosti u godini svjetskog nogometnog prvenstva na kojem Hrvatska postaje viceprvak svijeta, oslikavajući tako u kontralihtu sveopću euforiju i veselje i skrivene kosture koji čekaju da budu pokopani. Andrija Tomaš, osuđenik za ratni zločin, nakon godina potucanja po svijetu vraća se kući progonjen savješću i još nečim, mnogo materijalnijim i opasnijim. Istodobno, novopečena ministrica Katarina Jurić, vođena patološkim porivom, kreće u osobnu osvetu, sve ne bi li pronašla misterioznog Petra Tomu, čovjeka demonskih atributa. U ozračju “prošlost ovdje nikad ne završava“, ta dva fokusa priče međusobno se isprepliću, nadopunjuju intrigama, korupcijom, klijentelizmom i mrtvima.

˝Moda, crni humor ili rezigniranost? U zadnje vrijeme Hrvatskom je zavladala manija prodavanja odličja. Buvljaci, gradske tržnice, oglasnici, internetske aukcijske stranice, sve je prepuno oglasa tipa ˝Prodajem odličja, malo nošena, prvi vlasnik˝. Mnogi se sa zebnjom pitaju što je uzrok tom fenomenu. Većina smatra daje riječ o apatiji branitelja zbog degradacije Domovinskog rata. ˝Više mi ništa ne znači ni ta medalja, ni rat. Želim sve što prije zaboraviti. Kad su svi zaboravili i ja ću˝, rekao je jedan razočarani dragovoljac prodavajući na jakuševačkom buvljaku svoja odličja uredno izložena na kaseti, između rabljenih porno magazina i CD-ova s narodnjacima.˝

Judeja početkom 1. st. n.e. Rimska vlast silom i milom čuva osvojene teritorije, sikariji i zeloti opstruiraju, napadaju, bune puk i huškaju ga protiv namjesnika i domaćih izdajnika. Kad je mnogo sirotinje, nijedna vlast nije dobra. Bijednima treba ponuditi utjehu onkraj svijeta suhe kore kruha i pustinjske prašine. Mnogi se govornici natječu za sljedbu. Glavni junak, razočarani revolucionar Eleazar, revnosni preobraćenik, plaćeni je lovac na glave potencijalnih neprijatelja sistema. Jedan plavooki Bosonogi, otrat će mu pijesak iz očiju…

Roman Četvrta od tri životna je priča o intimnom putovanju jedne žene. U današnjici, gdje svjesnost biva zatirana, nježnost zaboravljena, a osobnost zagušena, ovaj roman pravi je dar za čitanje i vraćanje samima sebi.

Pripovjedačica pripovijeda o sebi, svojem odrastanju, svojim izborima, odnosima, životnim pukotinama, porođajima, uvidima, odrazima, rastu i razvoju, i sebe i svojih najdražih. U pozadinu radnje koja teče od jednog trenutka u sadašnjosti do sljedećeg, miješajući težinu i blagodat, bol i nježnost, izbore i sigurnost, stavlja atmosferične opise ljeta na otoku. U tim je ljetima sadržana cjelokupna simbolika aktualnoga trenutka i oni svoje određenje i vrijednost dobivaju upravo u sadašnjosti. Povezujući nekada i sada, sebe i pripovjedačicu, čitatelj stvara cjelokupnu sliku i uranja duboko u vlastite odabire.

Romanom ˝U sjeni vremena˝ hrvatski je povijesni roman obogaćen prinovom koju treba cijeniti kao vrsno literarno djelo, ali i kao podsjetnik na dramatične zadnje trzaje Osmanskoga carstva na hrvatskim prostorima, u kojim je događajima hrvatski Robin Hood imao veliku ulogu. (Hrvoje Hitrec)

Drugi roman spisateljice Nataše Merle Tomljanović »Obrana šutnjom« nastavlja se na njen roman »Zavjet šutnje« (2009.) i donosi nam daljnje dogodovštine četiri prijateljice - Riječanke Eve, Matee, Jane i Geee.

Prvi roma Zdenka Mesarića već svojim naslovom kao da reži i upozorava, a spisateljskom samokontrolom i umijećem zapanjuje: potresan, mračan, hladan, zapravo sizifofski.

U knjizi se osim romana i pripovijesti može pročitati i još poneki neobjavljeni tekst ili esej te pogledati do sada nepoznate fotografije njegove obitelji, prijatelja, ali i neki osobni dokumenti koje sam brižljivo sakupljao. ##

Temeljna radnja zbivanja je suvremena, riječ je o Rijeci u hrvatskoj državi, u godinama neposredno nakon Domovinskog rata, sa svim traumama, izbjeglicama, profiterima, razočaranjima, polarizacijama, nacionalnim i regionalnim strankama...

... Kako bilo, mala serija nerazjašnjenih ubojstava potaknula je grananje značenja... sjedne strane asocijacije (kod likova i kod čitatelja) idu prema nemirnoj aktualnosti, prema različitim društvenim grupacijama koje bi mogle biti eventualni krivci za zločine (primjerice, nezadovoljni i neuklopljeni izbjeglice, demobilizirani ratnici, mladići vezani uz drogu, obračuni medu homoseksualcima, itd.). S druge, plodnije strane, naslućuje se kako bi to mogla biti osveta za nasilje u ratu i poraću, kako žrtve (već zbog svoje starije dobi) nose teret neisplaćenih računa....