Francoise Sagan u svojim romanima otkriva čitateljima svoj

zatvoreni svijet, novim pristupom ljubavnoj temi i izvanrednim

sluhom za posebnosti što su se zbivale u ljubavnom životu

njezine generacije, Junakinje njezinih romana često se

pojavljuju u jednom presudnom, omeđenom životnom razdoblju, a to

je u romanu "Vowite li Brahmsa", ljubavni intermeco zrele žene s

mladićem.

Glumica Beatrice u romanu "Za mjesec, za godinu", najsloženije i

najubjedljivije je naslikan lik Francoise Sagan u kojem ima

možda najviše autobiografskog, onih crta od kojih je građena

legenda Sagan. Sjeta koja se javlja poslije neprekidnih, ali

uzaludnih pokušaja da se pronađe neki smisao, upravo je "ono

nejasno" što privlači čitatelja djelima Francoise Sagan. I

gotovo uvijek začujemo tu poznatu Saganičinu melodiju, čiji je

refren prvi put zapisan na kraju ovog romana i iz kojeg potječu

mnogi likovi njezinih knjiga: "I opet ćemo biti sami i sve će

biti isto. I još će jedna godina biti iz nas..."

SREDIŠNJI JE MOTIV KNJIGE PILOTOV SVIJET, SVIJET ZVANJA, U KOJEM PILOT POSTAJE NOVI ČOVJEK, OBDAREN JEDINSTVENIM ISKUSTVOM POGLEDA S NEBESKIH VISINA, KOJI MU OMOGUĆUJE DA OSVIJESTI PRAVU NARAV ODNOSA ČOVJEKA I ZEMLJE.

Najpoznatiju novelu francuskog književnika, koja je dobila naziv “Mali kralevič”, na kajkavski su preveli Akoš Anton Dončec, mladi slavist obrazovan u Mađarskoj i Sloveniji, i Đuro Blažeka, dijalektolog, leksikograf, kajkavolog, te redoviti profesor čakovečkoga Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Pilot pustolov Saint-Exupery, 1940. godine u činu zrakoplovnog satnika, bori se na europskom nebu za ideale Slobode, Bratstva i Jednakosti, iako zna da protiv premoćne Luftwaffe nema nikakvih izgleda,,,

Postumno djelo Utvrda (Citadelle) nastavlja autorovu zaokupljenost sličnim temama kao u Malom princu, možda nešto više pesimističnim u pogledu doživljavanja ljudske sudbine/sudbine ljudskoga postojanja. No djelo u kojem se često rabe parabole i prispodobe, dvije temeljne književne vrste Novoga zavjeta, posebno ističe autorovo promišljanje smisla ljudskoga života i trajnoga razloga življenja u ideji čovjeka kao čuvara i promicatelja civilizacijskih vrjednota. Citadelle tvori sumu Saint-Exuperyja i sabire njegove meditacije o ljudskom životu.

Suzanne, glavni lik i pripovjedač romana (originalni naslov ˝La Vie Commune˝), sredovječna glavna tajnica otuđena je od onih s kojima bi, barem teoretski, trebala biti najbliskija. Odnosi te dugogodišnje udovice s njezinom kćeri, najblaže rečeno, teški su. A prema susjedu koji joj se, koliko god mu taktika bila bljutavo sentimentalna, udvara na dirljivo iskren način, ne osjeća ništa doli prijezira. Pogotovo ne može podnijeti novu tajnicu koja joj se doselila u ured. Sve u vezi s njom nepodnošljivo je vulgarno. Ona puši. Kad ne puši, glasno žvače žvake. Voli kratke haljine i trećerazredne pisce...

Najhvaljeniji roman Lydie Salvayre, dobitnik nagrade Novembre, uvršten u najuži izbor za još dvije (Goncourt i Renaudot). Glasovi dviju protagonistica razračunavaju se s duhovima francuske kolaboracionističke prošlosti, a ujedno ubadaju u raznovrsna neuralgična mjesta francuskog društva, tj. njegove nečiste savjesti. Roman je ogledni uzorak autoričine koncepcije književnosti kao "posljednjeg mjesta otpora banalizaciji jezika, komercionalnim vrijednostima i jednoumlju".

„No dobro, kad sam se već počela ispovijedati, želim sve priznati. Dobro slušajte: jednom, samo jednom u životu sam bila zaljubljena, ali zaljubljena kao što to nitko nije bio, strastvenom, neukrotivom, požudnom ljubavi, a opet idealnom i platonskom ako je ikada bilo takve. Oh! Zbilja vam je čudno doznati da je markiza iz osamnaestog stoljeća imala samo jednu ljubav u čitavom svom životu, i to platonsku!“

Naslov je neskrivena aluzija na 1984, kultnu distopiju Georgea Orwella, koja je u kolektivni imaginarij uvela Velikog Brata i novogovor.

Sansal je to začinio muslimanskim ekstremizmom. Utopija se zove Abistan, novogovoru je naziv abilang, standardni jezik koji je pobrisao sve ranije, okrivljene za otvaranje duhova i umova pomislima različitima od jedine prave vjere. Počinje era nemišljenja, ne samo podčinjavanja, nego potpunoga, bezuvjetnoga, apriornog pokoravanja.

Prekrasna, neobična, zaigrana, mudra, nadahnuta, ali i dirljiva knjiga Njegov miris poslije kiše francuskog pisca, novinara i alpinista Cédrica Sapin-Defoura topla je posveta neizmjernoj ljubavi između čovjeka i njegova odana četveronožnog ljubimca, psa.

Ovo nije knjiga o čovjeku ni o psu, ovo je knjiga o njihovoj povezanosti, o toj neobičnoj vezi koja ih sudbinski spaja.

Od same ideje da bi htio nabaviti psa, preko prvog pogleda na štene s plavom ogrlicom kod uzgajivačice bernskih planinskih pasa, odabira njegova imena, do zajedničkih šetnji, planinskih avantura i bolnih razdvajanja, u ovoj knjizi čitamo o tome koliko je pas Ubac tijekom trinaest godina zajedničkog života svojem vlasniku donio radosti i igre, ljubavi te životnih uvida.

Ova knjiga, meditacija o životu i transformativnom učinku bezuvjetne ljubavi, osvojila je nagradu Prix Littéraire 30 Millions d’Amis te bila velika uspješnica u Francuskoj, koju su čitatelji intenzivno preporučivali.

Duboko pod Jeruzalemom, od pamtivjeka, počiva predmet koji bi mogao promijeniti svijet : djelić Boga. Čitatelj u ovoj knjizi pronalazi ono fantastično ozračje zbog kojeg je roman Romaina Sardoua požnjeo toliki uspjeh i dosad preveden na 10 jezika.

Kad je prvi put objavljen, Astragal je bio prava senzacija: opisujući bez imalo suzdržanosti život u ženskom zatvoru te zatim prateći svoju junakinju kroz preživljavanje na cesti, uz sitni kriminal i prostituciju, bio je prvo književno djelo koje se ovom tematikom bavilo bez moralne osude, s realnošću i sućuti, ne nudeći posebne isprike i objašnjenja nego jednostavno otvarajući pogled na taj dio francuskoga društva.

Za bijega iz zatvora Anne slomi gležanj – astragalus. Spašava ju Julien, i sam sitni kriminalac, koji ju skriva. Zaljubljuju se jedno u drugo i neko vrijeme ostaju u utočištu kod Julienovih prijatelja. Zbog loše izvedene operacije u bolnici u Parizu, Anne ostaje hroma. No vječni grad nudi optimizam čak i onima potonulim na dno. Iako žive u okruženju sitnih kriminalaca, lopova, prostitutki i sličnih marginalnih likova, sanjaju o boljem životu, poštenijem i sretnijem. Na površini ih drži jedino njihova ljubav kao zadnja iluzija nečega plemenitijeg i ljepšeg od stvarnosti u koju su usidreni. Poslije brojnih anegdota, od šivanja kravata u pokušaju ostvarenja poštenog života do ponovnog pada i prostitucije, ponovno završavaju u zatvoru: Julien zbog nje, a ona zbog svoje pogreške i bijega.

Albertine Sarrazin piše vrsnim, zamalo poetskim stilom, koristeći jezik ulice na način na koji ga dotad nitko nije rabio i pretvarajući ga u stilsko sredstvo par excellence. Upravo zahvaljujući tom specifičnom izražavanju, ovaj “mali ljubavni roman”;, kako ga je u jednom tekstu nazvala sama autorica, stekao je kultni status među čitateljima.

Mandžurija, 1930-ih. U ratom poharanoj zemlji, u gradu pod opsadom japanske vojske, na Trgu tisuću vjetrova, uz ploču za igru go mladi japanski časnik i šesnaestogodišnja Mandžurka nakratko pronalaze mir.

Nijemo razumijevanje što se rađa među njima načas će premostiti njihova nepomirljiva naslijeđa, no tu će krhku prisnost ubrzo pomesti neumoljivi vihori rata.

Roman Monine oči Thomasa Schlessera donosi dirljivu priču o djevojčici koja se suočava s gubitkom vida i djedu koji je vodi kroz čaroliju pariških muzeja, nudeći joj svijet umjetnosti kao trajno blago. Ova topla i nadahnjujuća knjiga spoj je obiteljske priče i inicijacije u povijest umjetnosti, idealna za sve koji vole romane o odnosima, mudrosti i ljepoti stvaranja.

Dva kratka romana poznatog francusko-belgijskog književnika i dramatičara Erica-Emmanuela Schmitta, ˝Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana˝ te ˝Oscar i dama u ružičastom˝, pokazuju svu radost življenja, vrijednost dubokog vjerovanja i bogatstvo iskrenog prijateljstva, što nadilazi svačiju patnju i udes. I u muci postoji smisao, a snaga da je se ipak nadvlada katkada se smješka i iz male kvartovske voćarne, ili nam pak zatreperi razdragana maštovitim zgodama, pa kad su ispričane i uz bolesničku postelju. Schmitt ima smisla za humor, no njegovi su likovi krajnje ozbiljni. Ima smisla i za parodiranje postupaka odraslih, no njegovi odrasli čvrsto stoje iza svojih dobronamjernih riječi.

Romani ˝Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana˝ te ˝Oscar i dama u ružičastom˝ doživjeli su veliku čitanost, a po njima su snimljena i dva uspješna igrana filma te je ostvaren niz kazališnih adaptacija.

Što poduzeti kada se među hodočasnicima u Meki pojavi epidemija kuge a glasine nanesu veću štetu nego što bi ikakva bolest mogla izazvati? Globalni sukob je na pomolu, izazvan govorkanjima da su Židovi odgovorni za širenje bolesti u namjeri da unište Arape. Jeruzalem se pretvara u gorući kaos. Munjevitim tempom prelazi se od Silcilije, preko Francuske i Sjedinjenih Država sve do Turske, a taj uragan koji pogađa planet pratimo kroz živote nekoliko likova zahvaćenih vihorom katastrofe. Iscrpljeni egipatski liječnik u Meki, stari istraživač povezan s pariškim Institutom Pasteur, visoki dužnosnici u Washingtonu i Jeruzalemu, moćan i mutan ruski poslovni čovjek, mlada vlasnica knjižare u Istanbulu, izraelski policajac arapske nacionalnosti i glavni tajnik Ujedinjenih naroda nositelji su ovoga geopolitičkog trilera.

Autor kroz brojne likove skicira svoje suvremenike i pruža dubok uvid u razne mikrokozmose progovarajući o sadašnjici doseljenika iz Magreba i evoluciji percepcije te stigmatizirane i marginalizirane zajednice. Jednog jesenskog jutra raznim će se likovima preokrenuti život zbog objave videosnimke koja prikazuje žustru raspravu između vozačice autobusa i mladića odjevenog u dželabu, nakon što mu zatvori vrata pred nosom kako ne bi kasnila. Videosnimka izaziva lavinu komentara i iskaze mržnje. Je li on bio nasilan prema njoj ili ona mrzi manjine? Autor pripovijeda o posljedicama tog događaja i svakidašnje diskriminacije, u svakom poglavlju dajući glas novom liku, neposrednom svjedoku, kao što su Lola, mlada novinarka koja tu viralnu videosnimku snimi i objavi na Twitteru, vozačica Dominique, mlada Magrebka Yasmine, zabrinuta zbog nestalog brata, Camilo, zaljubljenik u košarku, Guillaume, zabrinut za budućnost kulture, François, čelnik okruga žedan moći – svi su oni prisiljeni priznati i redefinirati svoje predrasude, toleranciju, pripadnost.