Biti čovjek znači pitati se. Nagon za postavljanjem pitanja dio je naše prirode, a za odgovorima tragamo tisućljećima.

Od kolijevke civilizacije do Silicijske doline, ova knjiga prati više od 5000 godina znanstvene povijesti te slijedi male korake, velike skokove, pogrešna skretanja i sretne odluke onih koji su došli prije nas.

Saznajte o ljudima, mjestima i događajima koji su oblikovali naš svijet kakav poznajemo. Od korijena anatomije u starom Egiptu do razvoja genetičke medicine, od ranih dana filozofije i fizike u staroj Grčkoj do kvantne revolucije – ovo je priča o našoj zajedničkoj potrazi za znanjem i našem nastojanju da shvatimo svemir i svoje mjesto u njemu.

Autor pregledno i jasno razrađuje i klasificira niz relevantnih, često suprotstavljenih, teorijskih pristupa informaciji, pa će se tako u ovoj knjizi, na jednome mjestu, pronaći osvrt na, primjerice, matematički pristup informaciji Shannona i Weavera, objektivistički pristup genetičkim, biološkim i neurološkim informacijama ili na suvremeni pristup teoriji informacije kroz pojam pankomputacionalizma, paninformacionalizma ili kvantne teorije informacija.

Vrijednosno je najvažniji dio Rječnika hrvatskoga knjižničarskog nazivlja sadržajna i pojmovna rječnička struktura i analiza pojmova, koja ne donosi samo značenje pojedinih termina iz oblasti bibliotekarstva, već široko obuhvaća pojmovno područje informacijskih znanosti, povijesti knjige i tipografije, kao i što podupire epistemologiju, odnosno teoriju znanja, jer predstavlja relevantan okvir za razumijevanje i spoznavanje fenomena i njihovih odnosa u polju informacijskih i komunikacijskih nauka. (Senada Dizdar)

Rječnik obuhvaća 2034 naziva/pojma poredana abecednim redom. Svaki je naziv u pravilu popraćen engleskom i njemačkom istovrijednicom koje mogu pomoći pri jedinstvenoj identifikaciji pojma, a mogu koristiti i prevoditeljima stručnih, ali i drugih vrsta tekstova. Rječnik je opremljen i pojmovnim kazalom na engleskom i njemačkom jeziku. U rječnik su uvršteni i prijeko potrebni nazivi iz srodnih struka koji čine integralni dio knjižničarskog nazivlja. (Jelka Petrak)

Priča o prvim matematičarkama i prirodoslovkama u Hrvatskoj, prvim akademski obrazovanim ženama koje su prije više od stotinu godina otvorile put visokoškolskom obrazovanju žena u, do tada, ekskluzivnom muškom društvu. U knjizi je prikazan početak njihova obrazovanja na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, predstavljene su zagrebačke studentice prema teritorijalnom, socijalnom, vjerskom i nacionalnom podrijetlu te njihovom prethodnom obrazovanju. Prikazani su parametri i sadržaj studija, učiteljski, profesorski i strogi ispiti, stupanje u službu studentica te službovanje u Hrvatskoj i izvan nje. Na kraju knjige nalazi se kazalo osobnih imena, popis ranih hrvatskih prirodoslovki i matematičarki i ranih zagrebačkih studentica prirodoslovlja i matematike te popis ranih zagrebačkih studentica prirodoslovlja i matematike koje su pri upisu na Mudroslovni fakultet u Zagrebu kao materinski jezik navele bugarski.