˝Mrzi nas čitav svijet, a tome smo si sami krivi, dopustivši si (i nametnuvši) osjećaj krivnje. Nepravda, siromaštvo, ubojstva… mozgajući o svim nevoljama koje su nas snašle u proteklim stoljećima, Europljani su skrenuli u neopravdanu skrušenost, zamaskiravši na taj način – odustajanje. Pokajte se poruka je koju nam već pola stoljeća tupi zapadnjačka filozofija koja istodobno želi biti glas emancipacije i loša savjest svog vremena. Od egzistencijalizma do dekonstrukcionizma, čitava se suvremena misao iscrpljuje u pokušajima mehaničkog optuživanja Zapada čije licemjerstvo, nasilje i gnusnost neprestano naglašava. Ova dužnost kajanja Zapadu zabranjuje da sudi, da ustaje protiv drugih režima, drugih država, drugih religija. Naše jedino pravo je šutnja, suzdržanost, nemiješanje i neutralnost, samo povremena podrška onima koje smo nekoć podjarmljivali.˝

Knjiga je odabir tekstova što ih je autor bilježio i objavljivao od svojih filozofskih početaka do danas.

Knjiga ˝Životna filozofija: osobni osvrt na razum i osjećaje˝ djelo je norveškog filozofa Arnea Nassa u kojemu autor reflektira o ulozi osjećaja tijekom procesa odrastanja i starenja. Napisano kada je autor već bio u poodmakloj dobi od 90 godina, djelo nije zamišljeno kao „stručno štivo za filozofe“, već je upućeno svima koji su u nekom trenutku razmišljali o odrastanju, starenju i smrti. Autor tim pitanjima pristupa kao filozof koji je većinu svojeg profesionalnog rada posvetio promišljanju ljudske racionalnosti, polazeći od uvida da je filozofska zadaća refleksije o životu uvelike okrnjena ukoliko se ograniči samo na veličanje mišljenja i znanosti, a zanemari značajnu ulogu osjećaja u tijeku života. Stoga se kroz osam poglavlja razvija teza o neodvojivosti razuma i osjećaja još od prvog poticaja na promišljanje, koje je Aristotel odredio kao „čuđenje“. Ovisno o našem emocionalnom odnosu prema sebi, drugima i okolini oblikuju se naši razumski stavovi, a njihova je promjena moguća samo dubinskim preispitivanjem naših vrijednosnih i emocionalnih stavova. Autor se time suprotstavlja onomu što naziva „sitnim razborom“ znanosti, odnosno reduktivnim pristupom okolnome svijetu koji promatrača isključuje iz cjeline stvari. Iz toga se razloga autor zalaže za „bavljenje malim stvarima naveliko“, odnosno ukazuje na potrebu da pomnije pristupamo svakodnevnim situacijama, drugim ljudima i živim bićima te vlastitim interesima jer na taj način se emocionalno razvijamo i na koncu drugačije promišljamo o stvarima. Napisana dijelom kao filozofski ogled, a dijelom kao autobiografski esej, Životna filozofija manifest je značajnog filozofa na kraju životnog puta i izniman primjer sljubljivanja znanstvenih interesa i osobnog iskustva kako bi se ponudilo jedinstveno filozofsko djelo u punom smislu riječi.

Knjiga vrlo bliskog suradnika pape Franje, trenutnoga pročelnika Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, istinska je uspješnica koja je već prevedena na dvadesetak svjetskih jezika. U ekskluzivnome razgovoru kojega je Kardinal dao priznatome stručnjaku za vatikanske i crkvene prilike Nicolasu Diatu, on vrlo angažirano i duboko duhovno dotiče teme o suvremenoj Crkvi, o papama, Rimu, o suvremenom svijetu, Africi, Zapadu, moralu, istini i zlu, a u svemu tome uvijek je riječ o Bogu.

Kardinal Sarah snažno i zauzeto progovori o mnogim temama u kojima obrazlaže razne krize: krizu vjere, krizu svećeništva, krizu Crkve, krizu identiteta pa zatim mržnju prema čovjeku i prema životu, da bi se upitao kamo ide svijet, dotaknuo se krize Europe i zabluda Zapada, sutona hrabrosti i smrtonosnih utopija. On progovara i o varavim čarima tobože emancipiranog života, o licu postmodernih demokracija i kapitalizmu kao i o posmrtnome maršu dekadencije te slobodi vjere. No, kardinal Sarah ne ostaje samo na razobličavanju kriza i zala već nudi i odgovor u poglavljima u kojima progovara o tome da Bog otvara svoju ruku, nudi rješenja za izlazak iz krize i optimistički se pouzdaje u Božje vodstvo.

Ovo je teorijski i relevantna i briljantno napisana knjiga koju karakterizira sjajan stil pisanja u slijedu tradicije francuskog jezika koji posebnu pozornost daje ljepoti izraza. Teorijska relevantnost temelji se na izboru teme i aktualnosti. Poput uzora (Berdjajev, Ortega y Gasset, Spengler) Tzevan Todorov u širokim potezima razrađuje temu barbarizacije civilizacije. Novije rasprave ideju barbarizacije izdvajaju iz geopolitičkog konteksta, za razliku od S.Huntingtona, te time govore više o modernom civiliziranom društvu nego o njegovim neprijateljima i suparnicima. Knjiga je napisana čitljivo, lijepo i zanimljivo sa stilom kojim poštuje čitatelja. Ponekad stil naglašava sadržaj, no to ne smeta, već potiče asocijativne elemente razumljiva konteksta - dok čitamo nameću nam se druge slike i primjer, često iz Hrvatske. Knjiga je prilog ratu riječima o modernoj civilizaciji. (Rade Kalanj)

Što je to u srži pojma Balkan, što u većine Balkanaca i ne-Balkanaca izaziva reakciju uznemirenog opreza? ˝Europa je rt Azije, a Balkan je rt Europe. Prostorno je, znači, Balkan dvostruka margina, rub ruba. (...)... Balkan za Europu danas (...) bez sumnje ekonomski najzaostaliji, ali i ’civilizacijski’ najprezreniji dio. Prezren i od Europe, ali i od samog Balkana, i to zbog simboličkog potencijala i negativne semantike nakupljene u posljednja dva stoljeća˝. Istražujući ˝imaginarije i identitete˝, te ˝glasove i slike˝ u studiji koja zahvaća u brojna područja promišljanja ove složene teme, autorica zacrtava novu disciplinu - balkanizam, u nastojanju da pronađe odgovor na pitanje kako se dogodilo da se u to pretvorio prostor koji je u antici bio nositelj napretka i kulturnih vrijednosti važnih za ostatak kopna.

U knjizi O zapadnjačkome terorizmu Noam Chomsky, intelektualac, politički aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i istraživačkim novinarom Andreom Vltchekom. U tom razgovoru isprepleću se povijesne činjenice i osobna iskustva dvojice sugovornika koja su ih i navela na to da život posvete aktivizmu.

Ova je knjiga idealan uvod u političku misao Noama Chomskog, a poslužit će kao pravo osvježenje svima koji osjećaju nelagodu u vezi sa širom ulogom Zapada u svijetu. Teme i rasprave obuhvaćaju kolonijalizam i imperijalističku vlast, propagandu i medije, ostavštinu utjecaja Sovjetskoga bloka na suvremena zbivanja, Arapsko proljeće i slabljenje američke moći. Autori nude snažnu kritiku kolonijalnog naslijeđa, spominjući mnoge zemlje, među njima i Nikaragvu, Kubu, Kinu, Čile i Tursku.

Knjiga o prvoj uspješnoj oslobodilačkoj operaciji Oružanih snaga Republike Hrvatske pod nazivom Otkos-10, kojom je od 31. listopada do 4. studenoga 1991. oslobođena Bilogora u zapadnoj Slavoniji. Osim detaljnog opisa operacije, sadrži i pregled događaja koji su joj prethodili: oslobađanje vojarni i skladišta JNA od 15. do 29. rujna u Slatini, Virovitici, Doljanima, Požegi i Bjelovaru; prikaz velikosrpskog scenarija u RH, posebno u zapadnoj Slavoniji i ratne prilike u zapadnoj Slavoniji 1991.

Prva knjiga obuhvaća povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata u srednjem vijeku. Gradivo je obrađeno na stručan, ali i svakome dostupan način.

Prenoseći svoju kozmičku perspektivu na zemaljsku civilizaciju, Neil deGrasse Tyson baca novo svjetlo na ključne raskole našeg vremena - rat, politiku, religiju, istinu, ljepotu, spol i rasu - na način koji potiče dublji osjećaj jedinstva za sve nas.

U vremenu kad se naši politički i kulturni pogledi čine polarizirani kao nikad prije, Tyson nudi prijeko potreban protuotrov za toliko toga što nas dijeli, dok se strastveno zalaže za dva stupa prosvjetljenja - kozmičku perspektivu i racionalnost znanosti.

Nakon dubokog promišljanja o tome kako znanost vidi svijet i planet Zemlju, ljudski mozak ima sposobnost resetiranja i ponovnog kalibriranja životnih prioriteta, oblikujući djelovanja koja mogu poslužiti kao odgovor. Nijedan pogled na kulturu, društvo ili civilizaciju ne ostaje izvan dosega.

˝Zvjezdani glasnik˝ bez vrludanja vodi nas kroz znanstvenu paletu koja svijet vidi i slika drukčije. Od uvida u rješavanje globalnih sukoba do podsjetnika na dragocjenost života, Tyson s toplinom i elokvencijom otkriva niz briljantnih i krasnih istina koje vrijede za sve nas, informirane i prosvijetljene spoznajom o našem mjestu u svemiru.

Zbirka od 50-ak eseja i kritika o stripovima i strip crtačima (domaćim i stranim: Pratt, Maurović, Giraud, Kordej, Raymond, Radilović...) koji su ostavili trag u svjetskoj ali i domaćoj strip umjetnosti i industriji.

Djelo Andréa Bazina Što je film? ključno je, životno djelo jednog od najvažnijih filmskih teoretičara i kritičara 20. stoljeća. Zbirka je to filmskoteorijskih i filmskokritičkih eseja, dorađenih, skraćenih ili upotpunjenih za objavljivanje u sklopu knjige. Jednosveščano izdanje iz 1976, koje je predložak za hrvatsko izdanje, sadrži 27 od 64 članka sadržana u prvotna četiri sveska. Pri odabiru najvažnijih članaka priređivači su se vodili savjetima Françoisa Truffauta i čitateljstvu ponudili izdanje koje na najbolji način prezentira inventivnost, stilsku profinjenost i analitičku preciznost jednoga od začetnika suvremene filmske teorije. Teme razmotrene u pojedinim esejima obuhvaćaju, među ostalim, odnos filma s drugim umjetnostima (romanom, kazalištem i slikarstvom), odnos filma s društvom, evoluciju vesterna, neorealizam… Bazin analizira stvaralaštvo i stilska obilježja Roberta Bressona, Marcela Pagnola, Vittorija De Sice, Roberta Rossellinija. U zasebnim poglavljima analizira filmove kao što su Svijet tišine Jacquesa Cousteaua i Louisa Mallea, De Sicini Kradljivci bicikla, Rossellinijeva Njemačka nulte godine, Zemlja drhti Luchina Viscontija, a kao egzemplaran vestern izdvaja Od sada sedmorica Budda Boettichera.

˝Ne postoji sutra u Atru˝ zbirka je kratkih priča temeljena na zapisima koje je autorica objavljivala sa svog putovanja po Africi na blogu i vrlo posjećenoj facebook stranici ˝Nisan doma˝. Priče su geografski smještene u Senegal, Mauritaniju i Maroko ali, iako kronološki poredane, mogu stajati i čitati se zasebno, kao niz impresija koje nenametljivo, vješto i na momente duhovito uranjaju čitatelje u atmosferu „crnog kontinenta“ i, kako kaže Nebojša Lujanović „putem niza freski hvataju detalje čiji je estetski i simbolički potencijal sigurno nešto što bi promaklo običnom turistu˝. Miljenko Jergović je o ovoj knjizi napisao: ˝Sve je tu tako dobro, precizno ispričano, lijepo i duhovito da čitatelj na kraju može slobodno reći da jedna rečenica Martine Divić vrijedi više od tisuću uobičajenih i stereotipnih slika Afrike, koje neprestano vidimo na našim televizijama te po fejsbucima i instagramima naših telefona. Ovo je jedan od boljih i smislenijih putopisa naše suvremene književnosti.˝

Najbolji vodič po izboru čitatelja Guardiana i Observera:

Pun fotografija, ilustracija i karata

*

Okusi jeruzalema i svete zemlje

Presjeci i tlocrti svih najvažnijih znamenitosti

*

Veliki izbor hotela i restorana

Muzeji, znamenitosti, tržnice i plaže, navedene po regijama

*

Tri šetnje jeruzalemom s planom kretanja

*

Uključuje Izrael, Petru i zapadni Jordan, te Crveno more i područje oko Sinaja

Ferguson istražuje, kako ga sâm autor naziva, ˝najzanimljivije pitanje˝ današnjice: zašto i kako svijetom (odnosno modernom poviješću) dominira nekoliko država smještenih na zapadu euroazijskog kontinenta? Tu dominaciju zapadnog svijeta Ferguson smatra jednim od najvažnijih i najmanje istraženih fenomena posljednjih 500 godina ljudske povijesti.