Jose Ortega y Gasset jedan je od najznačajnijih španjolskih i europskih filozofa i esejista. U vrijeme Francove vladavine, nalazi se u pariškom egzilu da bi se 1946. vratio u domovinu. Kao što je ˝Pobuna masa˝ vizionarsko djelo na polju sociologije i filozofije, gdje Ortega y Gasset najavljuje historijsko rođenje čovjeka-mase, tako je njegova ˝Dehumanizacija umjetnosti˝ nezaobilazna knjiga za razumijevanje moderne umjetnosti jer obrazlaže čovjekovu neprepoznatljivost na slikarskim platnima dvadesetog stoljeća. ##

Jedna od najvažnijih knjiga iz područja teorije umjetnosti i književnosti, izvorno objavljena 1974. Nije riječ o prikazu umjetničkih zbivanja i pokreta ˝povijesnih avangardi˝ s početka 20. stoljeća nego o preobrazbi teorije avangarde u opću teoriju umjetnosti, ponajprije s obzirom na dvije glavne zaokupljenosti avangardne umjetnosti - političku angažiranost umjetnosti te njezino samoispitivanje kao institucije i problematiziranje zahtjeva umjetnosti na vlastitu autonomiju. Autor poziva na preuzimanje ostavštine povijesne avangarde kako bi se u kontekstu akademske znanosti o književnosti analizirali institucija umjetnosti, njezini mehanizmi proizvodnje, distribucije i recepcije.

Izvorno objavljena 1969. u sklopu utjecajne edicije Cinema One Britanskog filmskog instituta, knjiga ˝Znakovi i značenje u filmu˝ pomogla je transformirati nascentnu disciplinu filmskih studija uključivanjem metodologije strukturalizma i semiotike. Eklektična i eruditska knjiga Petera Wollena iznimno je utjecajno djelo koje i dan danas na nadahnut i pristupačan način teoretizira film kao umjetničku formu i sustav znakova. Knjiga je podijeljena u tri poglavlja. Prvi dio istražuje opus Sergeja Ejzenštejna kao sineasta, dizajnera i estetičara. Drugi dio sadrži slavnu usporedbu filmova Johna Forda i Howarda Hawksa te predstavlja ekspoziciju i obranu autorske teorije. Treći dio formulira semiologiju filma, prizivajući film kao uzorni primjer i polje testiranja za komparativnu estetiku i opće teorije označavanja. Wollen u zaključku zagovara avangardni film i u svojoj raspravi o Godardu i njegovim suvremenicima inaugurira poststrukturalističke ideje. Peto izdanje iz 2013. sadrži novi uvod filmskog teoretičara Davida Rodowicka i okuplja materijale iz prethodnih četiriju izdanja, pozivajući čitaoca da istraži razvoj Wollenove misli i rastvaranje filmskog diskursa.