Lino Veljak, profesor filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u knjizi ‘Izazovi našeg vremena’ upiše o totalitarizmu, dogmatizmu, relativizmu i fundamentalizmu, a obrađuje i pitanja nemoći i provincijalnosti.

U svijetu u kojemu živimo mnogi uočavaju očite znakove „mekoga“ totalitarizma utemeljena više na psihološkoj manipulaciji nego na otvorenome nasilju. Građanske slobode sve se češće doživljavaju kao prijetnja ˝jednakosti˝ i ˝sigurnosti˝, a tehnologija i konzumerizam pospješuju potencijalni nastanak države korporativnoga nadzora. Uslijed pandemije ti procesi dodatno su osnaženi, a metode demagoške manipulacije postale su bez presedana u povijesti.

U knjizi ˝Oduprite se laži˝ poznati autor Rod Dreher upućuje poziv na uzbunu i otkriva kako prepoznati stanje u kojemu živimo i kako zaštititi sebe, one koje volimo i sve ono do čega nam je stalo.

Istovremeno stavlja u prvi plan glas hrabrih žena i muškaraca iz komunističke epohe koji su se u životu već borili protiv totalitarnoga sustava. Na temelju njihovih životnih priča i po uzoru na poznatoga disidenta, hrvatskoga isusovca Stjepana Tomislava Poglajena, koji je predvidio dolazak komunističkoga totalitarizma i na njega pripremao vjernike, knjiga ˝Oduprite se laži˝ nudi praktične savjete za prepoznavanje totalitarizma našega doba i pružanje otpora.

Svojom aktualnošću i intrigantnim sadržajem ova je knjiga iznimno važna ne samo za kršćane ili društvene konzervativce nego i za sve koji osjećaju zabrinutost zbog sve većega sužavanja osobnih sloboda na Zapadu.

Ova knjiga nastoji upozoriti na to da je politika kao profesija samo jedno od tri moguća značenja, pa i praktičnih konzekvencija, politike danas i da je stoga važno shvatiti kako su ostala dva značenja – politika kao umijeće upravljanja zajedničkim poslovima i politika kao znanje i znanost – nužni diskurzivni i performativni uvjeti da se ispravno razumije, deskriptivno objasni te normativno utvrdi i politika kao služba i u službi građana. To znači razumjeti zašto smo društvovna bića, zašto se udružujemo, zašto je većina cjelina, u kakvim napetostima između individualnoga i kolektivnoga živimo, kakve identitete stječemo, koji su subjekti nositelji politike (građanin, državljanin, narod, nacija itd.), kako se s pravom većine zaštićuju manjinska prava, kako se uopće podupiru i ostvaruju učinkovito ljudska prava, kako dijelimo tipove političkih poredaka, koje ideologije stoje iza naših političkih uvjerenja, zašto se liberalna demokracija smatrala završnom i svršenom fazom povijesti, zašto se raspon političkoga djelovanja često svodi na opreke lijevo ili desno (ima li i drugih opreka, primjerice napredno i nazadno) kao i kakav je politički presjek hrvatskoga društva.

Golema studija Behemot rezultat je Neumannova intenzivnog teorijskog istraživanja ekonomijskih i političkih korijena totalitarizma u suvremenom industrijskom društvu, odnosno identificiranja pretpostavki koje su omogućile pojavu nacionalsocijalizma i njegovo preuzimanje vlasti.

Autor politološkom, sociološkom i ekonomijskom analizom pokazuje nekonzistentnost nacionalsocijalističkog poimanja države i njegove ideologije uopće. U Behemotu se nacionalsocijalistički sustav na temelju bogate empirijske građe analizira kao kaotičan sustav, kao negacija države, situacija bespravlja, nereda i bezvlađa, s izraženom ambicijom da etablira svoju hegemoniju na golemom teritoriju.

Provokativna i kontroverzna središnja teza knjige glasi da Treći Reich nije izražavao konzistentnu ideologiju niti je imao koherentnu strukturu. Neumann sugerira da je nacistički ustroj društva obuhvaćao krah tradicionalnih ideja o državi, slom ideologije, poraz prava, pa čak i svake temeljne racionalnosti.

˝Izvori totalitarizma˝ Hanne Arendt jedna je od najutjecajnijih knjiga o temi totalitarizma i neupitan političko-filozofski klasik. Duboko promišljena i savjesno dokumentirana, ova misaono provokativna knjiga zauzima mjesto među glavnim djelima našeg vremena.

Obuhvatna i iscrpna obrada relevantne teme totalitarizma okom povjesničara i analitičkom gorljivošću političkog znanstvenika podijeljena je na tri velike cjeline: u prvom dijelu Arendt razmatra uspon antisemitizma u Srednjoj i Zapadnoj Europi u 19. stoljeću. U drugom dijelu obrađuje europski kolonijalni imperijalizam od 1884. do izbijanja Prvog svjetskog rata. U trećem dijelu opisuje funkcioniranje totalitarnih pokreta, usredotočujući se na dva genuina oblika totalitarne vladavine u naše doba: nacističku Njemačku i staljinističku Rusiju.

Tijekom desetljeća jaka komunistička propaganda, koordinirana iz Moskve, oblikovala je sjajnu revolucionarnu mitologiju 20. stoljeća. Iako su brojni povjesničari shvatili autoritarnu i diktatorsku totalitarnu dimenziju komunističkih partija i država, zbog nedostatka pouzdanih informacija malo ih je dokučilo zločinačku dimenziju komunističkih režima. Vrlo ih je malo pojmilo koliko je Lenjin osobno bio začetnik i pokretač te zločinačke dimenzije. U tom pogledu objavljivanje Crne knjige komunizma kojoj je jedan od autora i Stephane Courtois, 1997. bilo je ključni trenutak. Prvi je put u strogo povijesnom okviru dokazano opetovano provođenje terora kao uobičajenog sredstva vladanja u svim režimima s komunističkim partijama. To je djelo upozorilo na golem opseg deportacija i masakra te postavilo ključno pitanje usporedbe s nacističkim zločinima. U središte povijesnog ispitivanja vratilo se pitanje totalitarizma, pojma koji je poslužio kao okvir za usporedbu triju tipova diktatura: komunističke, fašističke i nacističke. Stephane Courtois u svojim istraživanjima o komunizmu nastavlja se na spomenutu knjigu.

Knjiga Piotra Piotrowskog Avangarda u sjeni Jalte: umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.– 1989. kompleksna je studija likovne proizvodnje u području između „željezne zavjese“ i granica bivšegas SSSR-a, koja prikazuje zbivanja na likovnoj sceni Bugarske, Čehoslovačke, Njemačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i bivše Jugoslavije. Autor pritom poseban naglasak stavlja na odnos između umjetničke proizvodnje i političkih zbivanja, fokusirajući se u prvom dijelu knjige na poetičke izbore koje zbog njihova otpora dominantnom ideološkom kodu soc-realizma, odnosno eksperimentalnom karakteru i angažiranom odnosu prema socijalnoj stvarnosti, danas obilježavamo pojmom avangarde.

„Ministarstvo istine“ prva je knjiga koja u potpunosti istražuje društvenu, kulturnu i povijesnu važnost „1984.“ Georgea Orwella.

Biografija je to jednog od najvažnijih i najutjecajnijih romana 20. stoljeća, no ujedno i ključ za razumijevanje modernog svijeta.

U društvima koja se nazivaju demokratskima, u eri interneta, kraha privatnosti, fake newsa, teorija zavjere, političkih groteski…

Orwellove teme nikad nisu bile relevantnije.

Šokiran paktom o nenapadanju između Sovjetskog Saveza i Hitlerove Njemačke, kao i činjenicom da se u borbi za vlast u prvoj zemlji socijalizma uvelike gaze proklamirani visoki ideali, Orwell piše satiričnu basnu Životinjska farma. U tom istodobno duhovitom i tjeskobnom romanu Orwell opisuje kako se na farmi s vremenom sve više ignorira dogovoreni pravni okvir, što vodi uspostavi totalitarne vlasti.