Autor, ˝katolički intelektualac i publicist˝, pokušava razotkriti pokušaj Sotone i njegovih zemaljskih slugu da konačno preuzmu u svoje ruke megacivilizaciju koju na Zemlji ostvario čovjek. Knjiga je strukturirana kao biografski leksikon najvažnijih predstavnika te ˝urote˝. O ozbiljnosti projekta govori to da su se u istom košu, uz uobičajene sumnjivce, Crowleya, Rockefellera i LaVeya, našli i Giordano Bruno, Mozart, Benjamin Franklin, Carl Gustav Jung... (sve opaki masoni).

Dugo očekivano drugo dopunjeno izdanje. Prvo izdanje, objavljeno 1973. godine, naišlo je na dobar odjek među studentima, đacima, nastavnicima te kod šire čitalačke publike. U prvom izdanju težište je bilo na starijim razdobljima svjetske, tj. europske i američke književnosti, a klasične književnosti nisu bile zastupljene. U ovom izdanju zanemarene su književnosti na engleskom jeziku na ostalim kontinentima, jer ne pripadaju svjetskoj književnosti zapadnog kruga.

Polazeći od pretpostavke da «povijest koju čitamo zapravo uopće nije činjenična, nego je samo niz prihvaćenih prosudbi», autori časopisa «Reader’s Digest» u ovoj knjizi sabiru neke od najnovijih revizija takvih povijesnih «prosudbi», budući da je u posljednje vrijeme na svjetlo dana izašlo mnoštvo novih dokaza i spoznaja. Tako se može saznati da neandertalski čovjek nije bio ni divlji ni surov, da su prvi Amerikanci možda bili Japanci, da su komarci prouzročili pad Rimskog carstva, da je Kleopatra bila niska, debela i imala kukasti nos, da je kralj Arthur izmišljen…

Britanski povjesničar, novinar i književnik napisao je osebujnu i specifičnu povijest 20. stoljeća povezujući znanstveni, tehnički i tehnološki razvoj te kulturna kretanja s političkim zbivanjima diljem svijeta, od Amerike do Indije, od Europe do Kine i Afrike. Johnson piše zanimljivo, dajući svojevrstan autorski pogled na svijet, ne izbjegavajući neugodne epizode i ne prešućujući slabosti nekih važnih povijesnih figura.

David Stevenson jedan je od najistaknutijih proučavatelja Prvoga svjetskog rata. U svom monumentalnom djelu 1914.– 1918. Povijest Prvog svjetskog rata kreće od uzroka sukoba, prolazi kroz sva bojišta, analizira geopolitičke odnose, ravnotežu između imperijalnih sila, političke i vojne promjene, kraj rata i mirovne ugovore koji su odredili okvir budućih međunarodnih odnosa, te završava raspravom o nastavku ratnog sukoba drugim sredstvima i o poslijeratnom uređenju svijeta koje će izazvati nove sukobe. Ova povijest jedna je od onih koje otkrivaju nove činjenice i reinterpretiraju povijesne izvore, ali jednako tako stvaraju cjelovitu sliku o kompleksnosti sukoba.

Stevensonova povijest prva je sveobuhvatna povijest Prvoga svjetskog rata objavljena u Hrvatskoj nakon više od 50 godina. Knjiga koju je potrebno pročitati da bi se shvatilo dvadeseto stoljeće i razumjelo vrijeme u kojem živimo.

Kako mladima objasniti prošlo stoljeće i ponekad bolno nasljeđe koje nam je ostavilo? Čuveni francuski povjesničar Marc Ferro upravo to pokušava učiniti iscrpno odgovarajući na stvarna pitanja koja mu je postavio unuk Gwendal (tada mlađe adolescentske dobi). Njihov razgovor započinje osvrtom na neke ličnosti „koje uživaju gotovo univerzalne simpatije” i na njihovu borbu za pravdu nenasilnim sredstvima, da bi se postupno pozabavili različitim oblicima nasilja koje je obilježilo XX. stoljeće: svjetskim ratovima, revolucijama, antikolonijalnim pokretima. Iako je europska povijest u fokusu, razgovor se širi i na izvaneuropska područja, pa se dotiče i zbivanja u kolonijalnoj Africi, Sjevernoj Americi, Kambodži ili pak Australiji. Odgovarajući na pitanja o „stoljeću napretka”, Ferro evocira značajne događaje, na nijansiran način razmatra političke utopije, objašnjava različite oblike društvenog uređenja; budnim i živim tonom nudi znanstveno utemeljen, a mladim čitateljima primjeren pristup glavnim problemima nedavne prošlosti, koji se u velikoj mjeri nastavljaju i u sadašnjem vremenu.

Knjigom Svijet bez katarze Tvrtko Jakovina prosvjetiteljski podsjeća našu javnost da je svijet jedan. Putuje Jakovina od meksičkog Veracruza, preko Konga i Alžira, do Kašmira, vraća se u Latinsku Ameriku, u Honduras, Peru, na Kubu, ne može zaobići Europu i bavi se Masarykom, slobodnim zidarima, ali i Prvim svjetskim ratom, Oktobarskom revolucijom, Tršćanskom krizom, neizostavnom Njemačkom i Rusijom i, čak i kada se njome izravno ne bavi, u taj kontekst stavlja Hrvatsku. Pritom dokida autističnu, provincijalnu dihotomiju između ˝nas˝ i ˝bijelog svijeta˝.

U Svijetu bez katarze Tvrtka Jakovine Hrvatska je njegov dio kada Vlaho Bukovac boravi u Parizu, dok hrvatski vojnici ginu u Velikom ratu, kad Nixon posjećuje Zagreb 1970., ali i kada nalikuje na Angolu i Filipine, ili kada jedan ljekarnik iz Vrbovca prati cara Maksimilijana u Meksiko. Svjetska je povijest triler i horror u kojem se tjeskobe i nade smjenjuju u dugoj amplitudi, priča bez raspleta koja nam trajno uskraćuje katarzu. Možda je tako i bolje jer je povijesno iskustvo pokazalo da je svaka, pa i dobronamjerna težnja konačnom i spasonosnom raspletu završila tragično. Ostaje nam zato kvalitetna historiografija kakav je Jakovinin Svijet bez katarze jer je smiona spoznaja stvarnosti posljednja crta obrane ljudskog dostojanstva.

Knjiga Kaj je bilo zagrebačkog novinara i publicista Tihomira Ponoša svojevrsni je povijesni leksikon. Njezina je arhitektura kalendar, a sadržaj čine povijesni događaji koji su se zbili svakog pojedinog dana u godini. No Ponoš se u Kaj je bilo ne bavi poviješću koja se uvriježeno smatra velikom i važnom. U knjizi se ne sukobljavaju vojske, ne pregovaraju političari i diplomati, ne pomiču se državne granice, u njoj nema prevrata, državnih udara, revolucija ni parlamentarnih rasprava. Doduše, katkad se spominju, ali tek kao pozadinski šum, kao pozornica na kojoj se zbiva nešto neusporedivo važnije za svakodnevicu, za sudbinu svakog pojedinca i čovječanstvo u cjelini.

Kaj je bilo otkriva nam kako je nastao plišani medvjedić, kako je unaprijeđena proizvodnja šampanjca i pamuka, govori o otkriću penicilina, streptomicina i inzulina, o prvoj transplantaciji, nastanku margarina, slavljenu Božića, zaboravljenim požarima i poplavama, o izumu bakelita, pisaćeg stroja i vješalice, o ženskom nogometu, društvenoj važnosti sporta, ali zadire i u ono što se uobičajeno smatra “velikom” poviješću kada se posvećuje emancipaciji žena, crnaca i homoseksualaca.

Toplo i pristupačno, s dozom humora, autor ovom knjigom prebacuje fokus s apstraktnog i grandioznog na konkretno i svakidašnje.

Od samih početaka jezika ljudi su izumili bezbroj načina sporazumijevanja s pomoću riječi. Od hijeroglifa do haikua, od znakovnog jezika do Shakespearea, jezik je ključan u razmjeni ideja. Upoznajte ljude iz cijeloga svijeta poznate po vještom baratanju riječima i otkrijte kako se i vi možete poslužiti riječima kako bi svijet postao bolji.

U ovoj povijesti riječi promišljat ćemo o tome što su riječi i kako se služimo njima. Razmotrit ćemo kako upotrebljavamo riječi kad razgovaramo, pišemo priče i bilježimo prošlost. Otkrit ćemo kako su se naši drevni preci koristili jezikom i kako su počeli zapisivati riječi, ali i pribor koji su morali izumiti da bi to uopće mogli. Istražit ćemo također kako je tehnologija s vremenom promijenila način na koji ljudi međusobno komuniciraju, od izuma papira i tiska do stvaranja pametnog telefona. U ovoj ćeš knjizi otkriti mnoštvo pisaca, izumitelja, znanstvenika i govornika koji riječima čine čuda. Susrest ćeš se s ljudima iz prošlosti, od akadske princeze Enheduane, čije su pjesme bile ispisane na zidovima sumerskoga hrama prije više od 4000 godina, sve do Amerikanca Lin-Manuela Mirande, čije se pjesme danas izvode u kazalištima diljem svijeta.