Više od dva stoljeća Vitezovi templari bili su elitna križarska borbena sila. Zbog legenda i tajnovitosti koji su ih pratili njihov red i danas fascinira povjesničare i najširu javnost. Ova knjiga detaljno istražuje i opisuje njihovu burnu, tajanstvenu i zanimljivu povijest, ali prati i kako je nakon njihove propasti nastao i rastao mit o njima. Istražujući pravu lokaciju Svetog grala, kletvu Jacquesa de Molaya, uzroke njihove tajanstvene propasti, ali i ono što ih veže s modernim vremenima autorica S.J. Hodge razotkriva tajne običaje, rituale i pravilnike Reda vitezova templara i njihov utjecaj i na današnje prilike. Priča dramatičnu povijest tog reda koji je stvoren kao vojna sila za obranu Svete zemlje, koji je tamo stvarao nove države, opisuje kako je tijekom stoljeća mijenjao svoju prirodu, te postao izuzetno efikasna i bogata organizacija poduzetnika i bankara, moćnija od ondašnjih srednjovjekovnih vladara. Otkriva i što je bila pozadina strašnog uništenja reda, čije je posjede početkom 14. stoljeća francuski kralj Filip IV. opljačkao, a njihove vođe poslao na lomaču. Na kraju autorica istražuje i opisuje i brojne mitove o templarima koji žive i danas, posebno razne spekulacije o tome gdje se skriva templarsko blago.

Suvremeni pogled na islam i položaj muslimana u okviru zapadne civilizacije autor uobličuje polazeći od teoloških temelja te religije. Opisom temeljnih pojmova, načela i nazora vjere, te referiranjem na konkretnija pitanja društvenoga konteksta, poput položaja žene, džihada i općenito politike u islamu nastoji otvoriti prostor argumentiranom međureligijskom dijalogu.

Eco je u ovoj knjizi svoj intelekt upotrijebio za pogled na to kamo to ide ova naša, zabrinutosti vrijedna, civilizacija. Čovječanstvo kao da ide poput raka. Godine kraja drugog i početka trećeg tisućljeća pune su rakovih koraka. Politička karta Europe, na primjer, sve je sličnija onoj od prije 1914. godine… No to nije jedino. Sukobom između islama i kršćanstva kao da imamo reprizu Križarskih ratova, a novi kršćanski fundamentalizam kao da je izašao ravno iz kronika devetnaestoga stoljeća, zajedno s oživljavanjem antidarvinizma. Uskrsnuo je, (premda samo u gospodarskom obliku) i duh Žute opasnosti. Obitelji bogatih zemalja ponovno imaju u domu sluge druge boje, kao na američkom Jugu iz filma Zameo ih vjetar, obnavljaju se velike seobe barbarskih naroda, kao u prvim stoljećima naše ere, i ponovno oživljavaju, barem u Italiji, rituali i običaji kasnog Rimskog carstva.

Vjera je prva knjiga Tannhäuserove trilogije, i od prve stranice ovog epskog prikaza posljednjeg velikog srednjevjekovnog sukoba Istoka i Zapada jasno nam je da smo u rukama majstora. Tim Willocks, filmaš, pisac i mnogo više, stvara ovim serijalom djelo koje je koliko mudro i promišljeno, toliko i uzbudljivo i zarazno.

Svibanj je 1565. godine. Sulejman Veličanstveni, Osmanski car, proglasio je sveti rat protiv vitezova iz reda svetog Ivana Krstitelja. Najveća vojska svih vremena kreće prema kršćanskom uporištu viteškog reda na Malti. Turci nazivaju Malteške vitezove “paklenim psima”. Sami vitezovi sebe nazivaju “Vjerom”.

Dalje na sjeveru, u Messini na Siciliji, francuska grofica Carla la Penautier nastoji naći prijevoz do Malte u potrazi za sinom koji joj je otet prije dvanaest godina, odmah nakon što se rodio. Jedini čovjek dovoljno vješt i odvažan da joj pomogne oportunistički je plaćenik, trgovac oružjem, bivši janjičar i saski pustolov po imenu Mattias Tannhäuser. On pristaje otpratiti groficu do Malte, gdje usred najsilnije opsade u vojnoj povijesti moraju nekako pronaći dječaka – čije ime ne znaju i čije lice nikad nisu vidjeli – ne bi li ga istrgnuli iz ralja svetog rata.