U današnje vrijeme često čujemo pozive na dijalog između znanosti i religije: zašto se to staro pitanje odnosa znanosti i religije ponovno vratilo u javni diskurs i o čemu je riječ u toj raspravi? Kako bi odgovorio na ova pitanja, povjesničar i sociolog znanosti Yves Gingras prati dugu povijest problematičnog odnosa znanosti i religije, od osude Galileja za herezu 1633., do njegove rehabilitacije od strane Ivana Pavla II. 1992. godine. Autor rekonstruira proces postupnog odvajanja znanosti od teologije i religije, pokazujući kako su Bog i prirodna teologija u osamnaestom i devetnaestom stoljeću postali marginalizirani u području znanstvenog djelovanja. Nasuprot dominantnom trendu među povjesničarima znanosti, Gingras tvrdi da su znanost i religija društvene institucije koje dovode do nespojivih načina znanja, kako su ukorijenjene u različitim metodologijama i oblicima znanja, te da među njima nikada nije bilo, niti može biti, istinskog dijaloga.

Ovaj popularni udžbenik uvodi čitatelja u središnja pitanja s područja znanosti i religije. On ispituje povijesne, teološke, filozofske i znanstvene aspekte interakcije između ta dva područja te opsežno i na jedinstveni način obrađuje tu materiju. Ovo izdanje prati aktualne i britke rasprave u vezi sa znanstvenim ateizmom i ograničenjima znanstvene metode. Ono također sadrži raspravu o odnosu između znanosti i religije u glavnim religijama svijeta.Knjiga je posebno namijenjena studentima koji nemaju prethodnog znanja iz znanosti i religije.

Je li kineska flota doista otkrila Ameriku 1421. godine? Kada su u pretpovijesti izvanzemaljci došli na Zemlju i ljude naučili kako se grade piramide? Je li istina da se deset izgubljenih plemena Izraela naselilo u Engleskoj i Sjedinjenim Državama? Te i još mnoge druge kontroverzne tvrdnje – neke od njih podosta neobične, neke totalno čudne - predmet su istraživanja ove nevjerojatne knjige koja na pojedinim mjestima upravo zapanjuje.

Fritze pokazuje kako su se, unatoč čvrstim povijesnim dokazima koji govore suprotno, pojavile mnoge neobične ideje koje zbunjuju i koje su se pokazale vrlo otpornima, stječući veliku popularnost, od legende o Atlantidi do one o američkim Indijancima koji govore velškim jezikom. Knjiga Izmišljeno znanje nudi mnogobrojne zabavne i čudesne primjere lažnih priča, izmišljenih kronologija i zamjenskih teorija, pa će nedvojbeno izazvati žučne rasprave među čitateljima – kako skepticima, tako i onima koji vjeruju.

Autor u knjizi istražuje kontroverzije, teškoće i značaj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Baveći se nevjerojatno širokim rasponom ideja, pitanja i mislilaca, od prosvjetiteljstva do danas, Eagleton govori o stanju religije prije i poslije 11. rujna, o ironiji koja okružuje ulogu zapadnjačkoga kapitalizma u stvaranju ne samo sekularizma nego i fundamentalizma, kao i o nedostojnim surogatima za Svemogućega izmišljenima u postprosvjetiteljskome razdoblju.

U knjizi su sintetizirana sustavna i historijska gledišta religijske filozofije. ˝Prva dva poglavlja razvijaju predrazumijevanje religije i tipologiju religijsko-filozofskih koncepata u svrhu orijentacije u daljnjem izlaganju. Sljedeća se četiri bave klasičnim temama religijske filozofije: dokazima Boga, teodicejom, kritikom religije i vjerom u kontekstu praktičnog uma. Nakon toga slijedi pet poglavlja u kojima predstavljamo i raspravljamo o konceptima koji pokušavaju objasniti, odnosno protumačiti religiju: historijski i sustavni raspon seže od antike, preko novog vijeka sve do neuroloških objašnjenja u sadašnjosti. Na kraju ovih filozofskih razmatranja pokušat ćemo dati sažeto određenje filozofskog pojma religije.˝ (iz Predgovora)

Knjiga se sastoji od dva dijela: u prvom su filozofska razmatranja o Bogu, a u drugom se autor bavi promišljanjem smisla i svrhe života.

Dijalozi o prirodnoj religiji Davida Humea jedan su od najvažnijih prosvjetiteljskih filozofskih tekstova posvećenih religiji, ali i jedno od najvažnijih djela filozofije religije uopće. U djelu tri glavna lika Demeja, Kleant i Filon raspravljaju o Bogu, njegovu postojanju, njegovoj naravi i njegovu odnosu prema svijetu te predstavljaju tri različita pristupa religiji.

David Hume Dijaloge o prirodnoj religiji započeo je pisati oko 1750. godine, ali objavljeni su tek tri godine nakon njegove smrti. Ovo je prvi prijevod ovog filozofskog teksta na hrvatski jezik.

Knjiga ˝Uvod u indijsku filozofiju˝ Domagoja Orlića temelji se na raspoloživom tekstualnom materijalu i sadašnjim spoznajama o kronologiji razvoja indijskih filozofskih ideja i škola ili tradicija. Ovom knjigom autor pridonosi razumijevanju unutarnjih i međusobnih odnosa između ideja i različitih filozofskih tradicija. Stoga autor fenomen indijskoga tantrizma, koji je i inače slabo obrađen u većini pregleda indijske filozofije, postavlja u kontekst prethodećeg razvoja indijske gramatičarske tradicije i materijalizma koji su, premda izvorno idejno suprotstavljeni, zajednički utjecali na formiranje toga pravca mišljenja u Indiji. Orlićev prikaz tradicije yoge silno je poticajan jer dolazi iz pera autentičnoga praktikanta izvorne indijske yogističke tradicije koji je uz to mjerodavno upućen u bogatu tekstualnu ostavštinu te tradicije. Prikazi ostalih indijskih filozofskih tradicija i sustava faktografski je točan, jezgrovit i informativan, uz primjereno uvodno skiciranje kulturno-povijesnih, geografskih, društvenih i jezičnih pretpostavki i okolnosti nastanka i razvoja indijske filozofije, s posebnim fokusom na sanskrtski jezik kojega je indijska kultura oduvijek doživljavala i razumijevala ne samo kao pukog „prijenosnika informacija“, nego kao jedinstvenog i zapravo jedinog jezika kroz kojega može progovarati priroda kozmosa.

Knjiga je pouzdan vodič kroz različite etape razvoja indijske filozofije, duhovnosti, pa i religije. Ona je kratka, jezgrovita, odmjerna i faktografski točna, premda je pisana na “leteći način” (eng. running), lišena standardne znanstvene “aparature”. Kao takva uspješan je i vrijedan stručno-popularni prikaz indijske filozofije, kakav u nas nedostaje namijenjen široj znanstvenoj čitateljskoj publici, prije svega studentima, ali i onima koji se tek kane upustiti u ozbiljnije bavljenje indijskom filozofijom.

Štovanje Muza, svojstveno starim Grcima, autor prikazuje kao srž starogrčkog bogoštovlja i svjetonazora. U tom se bogoštovlju pjevanje i kazivanje, spoznaja i istina, svode na neposredno božansko nadahnuće, na sveti lik, čija je pojava objavljivanje bitka stvari i stoga pripada poretku svijeta kao njegovo dovršenje. Muze su srodne Nimfama, no Muza ima samo pod grčkim nebom - od Homera pa sve do kasnijih vremena one su pjesnicima i misliocima bile boginje kojima su se upućivale molitve. Osamljen na svom istraživačkom putu, odbačen od znanstvenih filologa, autor ovoj temi pristupa na sebi svojstven (neznanstven) način.

Redovnik i filozof: budizam danas knjiga je razgovora između budističkog redovnika Matthieua Ricarda i filozofa Jean-Francois Revela, između sina i oca — sin je napustio obećavajuću karijeru biologa u Francuskoj, preselio se u Aziju i posvetio budizmu, a otac je odan racionalistićkoj misli i obrazovan u duhu klasičnih zapadnih humanističkih vrijednosti. U Kathmanduu, podno Himalaje, oni razgovaraju o razlikama i srodnostima između kultura, vjera, znanosti i filozofija Istoka i Zapada, te se dotiču ključnih pitanja poput onih je li budizam religija ili filozofija, stoje budistička znanost o umu i budistička metafizika, kakav je odnos budizma i Zapada itd. Pri tom, i redovnik i filozof govore o osobnim duhovnim traganjima i životnim odabirima. Riječ je o vrlo inspirativnim dijalozima koji mijenjaju uvriježene predodžbe, otvaraju čitatelja prema drugim kulturama i mudrostima te otkrivaju moguće putove spoznaje svijeta i vlastitog postojanja.

Autor vidi bit religije u njezinoj pojavi, neovisno o instituciji crkve: svatko ima svoje viđenje ili osjećanje vjere pa su zato i vjere raznolike, bez obzira na povijesni slijed. Govori o čovjeku i njegovom odnosu prema vjeri, dijeli ljude na one koji u bogatstvu osjećaju besmrtnost i one koji vide vjeru u odnosu prema svijetu izražavajući kredo na svoj način. I danas, nakon gotovo dvije stotine godina, njegovo djelo dio je opće polemike o spomenutim problemima, pogotovo kada progovara o odnosu religije i metafizike. Autor je ovo djelo napisao u mladim godinama i tiskao ga je anonimno.

Bauk kruži zapadnim svijetom - bauk religije. Posvuda nas uvjeravaju kako se ona poslije dužeg izbivanja vratila među ljude modernog svijeta te kako bi bilo dobro ozbiljno računati s njezinom novom prisutnošću. [...] Danas se doista nešto vraća - no uobičajeni odgovor da se to opet javlja religija ne može zadovoljiti kritičko propitivanje. Ne radi se ni o povratku nečega što je bilo iščezlo ni o mijenjanju naglaska u nikad razdvojenom kontinuumu. To što se doista vraća, što bi zaslužilo svu intelektualnu pozornost, ima više antropološki nego ˝religijski˝ vrh - jednom riječju, radi se o uvidu u imunosni ustroj ljudskog bića. Nakon višestoljetnih eksperimenata s novim oblicima života iskristalizirao se uvid da ljudi, ma u kojim etničkim, ekonomskim i političkim uvjetima živjeli, ne egzistiraju samo u ˝materijalnim okolnostima˝, nego i u simboličkim imunosnim sistemima i pod plaštevima obreda. U nastavku će biti riječi o njihovu tkanju.

Stjepan Zimmermann (1884.-1963.), hrvatski filozof, katolički svećenik, akademik i sveučilišni profesor. Do sloma Nezavisne Države Hrvatske objavio brojna filozofska djela. Nakon toga prisilno umirovljen i prisiljen na šutnju. U ovom djelu daje panoramski pregled povijesti filozofije i metafizike kao filozofske discipline, a većim i značajnijim dijelom kritizira različite materijalističke i monističke filozofske pravce, što uključuje i kritiku marksizma, dijalektičkog materijalizma kao ideologije te društvenih praksi toga vremena zbog koje je u konačnici bio i progonjen.

Michel de Gerteau je krajem sedamdesetih i početkom osam-desetih napisao nekoliko proročkih radova o svakodnevnim praksama, heterologijama i mističnoj gerili. Nas će zanimati njegovi uvidi o onome što je nazvao bijeda teologije. De Cer-teauove aluzije na Proudhona i Marxa ovdje nisu slučajne. Taj isusovac, šezdesetosmaš koji je doktorirao na demonologiji sedamnaestog stoljeća i Lacanov prijatelj, načinio je dijagnozu koja je dovela do bijede teologije. Francuz je bio uvjeren da je na djelu skupo plaćena izdaja teologije. De Certeau nas podsjeća da bijeda teologije započinje onda kada teologija u nedostatku vlastitog jezika i mjesta započinje posuđivati jezik, metodologiju i materijale iz religijskih znanosti. Teološka reciklaža diskursa kojeg otvaraju religijske znanosti vode u bijedu teologije. Ova bezopasna posudba i koketiranje s religijskim znanostima započinju mutaciju teologije.˝

Jedan od najpoznatijih svjetskih znanstvenika – a nakon ove knjige i najistaknutiji ateist – piše o iracionalnosti vjere u Boga i ozbiljnoj šteti koju su religije nanijele društvu. S neumoljivošću i razborom secira sve glavne dimenzije religije te logikom obrazlaže kako je postojanje vrhunskog bića tek vrhunska nevjerojatnost.

Richard Dawkins je imao petnaest godina kad je prestao vjerovati u Boga. Zadivljen ljepotom i složenošću živih bića, bio je dotad siguran da iza svega toga stoji neki konstruktor koji je sve to osmislio. Promijenio je svoje mišljenje nakon što je saznao za evoluciju. Sada, u Prerastanju Boga ovaj vrsni širitelj i tumač znanosti, jedan od najboljih u svijetu, nudi čitateljima, mladima i manje mladima, priliku da razmisle o nekim velikim pitanjima. I da sami zaključe što je istina, a što je tlapnja.

U dvadeset duhovito zabavnih poglavlja Dawkins objašnjava kako prirodni svijet nastaje korak po korak bez nadnaravnog kreatora, te izravno izaziva neke od najtemeljnijih tvrdnji što ih izjavljuju svjetske religije. Vjerujete li u Boga? Kojega? Je li Biblija ’Dobra Knjiga’? Je li privrženost nekoj religiji neophodan ili čak jedini moguć temelj dobrote ljudi? Raščlanjujući sve, od Abrahamovog postupanja sa sinom Izakom pa do građe snježne pahuljice, Prerastanje Boga je provokativni vodič na putu u razmišljanje svojom glavom, umjesto glavama neukih zastrašenih ljudi od prije više tisućljeća.

Britanski filozof raspravlja o vrstama ateizma propitujući granice između teizma i ateizma, znanosti i religije te religije i politike. Komentira tradiciju ateističke misli supostavljajući religijsku potragu za smislom i dobrim životom teista i ateista ˝često razornom uplivu te potrage na politiku˝ te nudi odgovore na mnoga do sada jednoobrazna tumačenja fenomena religije i ateizma, uvjeren kako je suvremeni ateizam zapravo ˝nastavak monoteizma drugim sredstvima˝ unatoč tome što znanost napreduje brže nego ikada prije, a religija jača - ponekad i nasilno.

Za ljude koji traže duhovnost bez religije. Vodič za meditaciju kao racionalnu praksu utemeljenu na neuroznanosti i psihologiji.

Knjiga Jung-White pisma obuhvaća petnaestogodišnju prepisku između C. G. Junga i Victora Whitea, engleskog dominikanskog svećenika i teologa. Dijalog između dvojice pruža vrijedne uvide u razvoj Jungovih misli i odnos između psihologije i religije.

Jung se nadao da će mu njegova prepiska s Whiteom pomoći reinterpretirati klasične kršćanske simbole, dok je White tražio Jungovu podršku za svoj projekt integracije analitičke psihologije u katolički nauk. Iako su obojica bili predani plodnoj suradnji, pisma prate putanju prema krizi obilježenoj nesporazumima i izdajom, koja je kulminirala zaoštravanjem neslaganja nakon objave Jungove knjige Odgovor Jobu.

Nakon desetljeća rasprave s evolucijske strane oko postojanja ili nepostojanja Boga, znanstvenici su postali svjesni kako se na teoriju evolucije može gledati kao na svjedočanstvo postojanja same religije. Ako evolucijska biologija uistinu pojašnjava pojavu religije, što se s tom činjenicom može poduzeti? Hoće li religijske postavke biti nepovratno narušene? Ta pitanja tvore samu kralježnicu impresivne studije Johna Teehana. Moralnost i nasilje dva su fenomena religije na koje će se pritom posebno koncentrirati.

Religija je jedna od najmoćnijih sila u ljudskoj povijesti i iako predstavljana kao moć dobra, njezin utjecaj nerijetko ima nasilne i razarajuće posljedice. Ovo će provokativno djelo objediniti najnovije rezultate istraživanja iz kognitivne i evolucijske psihologije kako bi čitateljima pomoglo razumjeti psihološku strukturu religijskog morala i izvore nasilja počinjenih u ime religije. Uvidi koji se podjednako odnose na judaizam i kršćanstvo, kao i na njihove tekstove, ilustriraju na zapanjujući način kako naši evoluirani umovi oblikuju religiozna vjerovanja i utječu na naše ponašanje. Nasuprot popularnom vjerovanju kako je nasilje u ime religije izopačenje istinske religije koju provode pojedinci izokrećući njezina učenja, autor će nam pokazati kako je takvo nasilje zapravo utemeljeno u moralnoj psihologiji religije. Ta je kontroverzna tvrdnja ilustrirana napadom na Ameriku 11. rujna i odgovorom na napad i od strane terorista i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Georgea Busha.

U Božje ime predstavlja nov pristup analizi religije. Aplicirajući evolucijsku psihologiju, dobit ćemo svjež pristup religijskim tekstovima i bolje razumijevanje njihovih kontradiktornosti i kompleksnosti, esencijalnih u borbi protiv religijskog nasilja i borbi za moralnije društvo. Evolucijsko tumačenje religije i moralnosti nova je vrsta znanosti, no već se pokazala posebno plodonosnom. U Božje ime idealan je uvod u nju te, pokrivajući raznovrsne discipline, predstavlja fantastično štivo kako za stručnjaka tako i zainteresiranog laika.

U današnjem svijetu, gdje se svakodnevno suočavamo sa strahovima i anksioznošću, knjiga dr. Antuna Volenika “Izbavi nas od straha i anksioznosti” pruža temeljit uvid u to kako se strah razvija i manifestira u našim životima. Što je još važnije, ova knjiga nudi raznovrsne strategije i metode koje nam pomažu ne samo razumjeti prirodu straha, već ga i uspješno prevladati. Autor obrađuju pojam straha u vrlo širokom rasponu, od straha kod filozofa i umjetnika preko neuroznanstvenih uvida do straha u psihologiji, religiji i duhovnosti. Knjiga duboko zahvaća u korijene straha, pružajući čitatelju ne samo teorijsko razumijevanje, već i praktične informacije za suočavanje s anksioznošću i fobijama. Zajedno s brojnim studijama slučaja i primjerima iz prakse, ova knjiga nije samo teorijski priručnik, već praktični vodič koji može poslužiti i kao podrška u profesionalnom kliničkom radu, ali isto tako i u osobnom razvoju svakoga od nas. Od straha koji se javlja u djetinjstvu do onog koji nas prati kroz cijeli život, autor nudi duboko razumijevanje i praktične uvide. Bilo da ste stručnjak koji teži daljnjem razvoju svojih profesionalnih vještina ili pojedinac u potrazi za osobnim mirom i rješenjima za vlastite izazove s anksioznošću, ova knjiga predstavlja dragocjen izvor informacija i uvida.

Autor je ne samo na našem nego i na širem području jedan od rijetkih koji se teologijom religija bavi sustavno i temeljito više desetljeća. Ova knjiga stoga ni u nas ni oko nas nema puno svojih srodnika. Zbog toga je i dragocjenija. Zamah teologiji religija dao je II. vatikanski koncil, a vjetar u leđa Ivan Pavao II. poznatim međureligijskim skupovima u Asizu. „Ono o čemu kod pristupa ovim tekstovima treba voditi računa jest činjenica da su mnoge teologije religija, pa i izričajne kategorije te discipline, u mnogočemu relativno nove unutar katoličke teologije, bez jedne duge, univerzalne i jednoznačne teološke tradicije. To od teologa zahtijeva značajan inovativni napor usmjeren na uporno brušenje pojmova i neposustalo traganje za sve boljim uvidom u način na koji pojedine religijske teme komuniciraju s biblijskom objavom, a posebno s Kristovim događajem.

Podulji ogled koji predstavlja svjedočanstvo i plod obraćenja na katolicizam engleskoga mislioca i književnika čiji je put krenuo od anarhizma i agnosticizma. Kao odgovor na izazov pozitivizma i materijalizma, on pokušava objasniti kako je došao do toga da vjeruje u kršćansku religiju. U obliku originalnih i osebujnih intelektualnih slika, on govori o želji za aktivnim i imaginativnim životom, slikovitim i punim znatiželje, o potrebi da se svijet promatra kroz spoj ideje začuđenosti i ideje dobrodošlice. Ističe imaginaciju, posebno mističnu i poetsku, kao preduvjet za duševno i duhovno zdravlje, jer "pluta u beskonačnom moru".

Zabavna, humoristična, inteligentna i prepuna iznenađenja, ova knjiga, koja nadmoćno i s puno dosjetljivosti i lucidnosti pojašnjava najdublje teme vjerovanja i nevjerovanja, već desetljećima oduševljava čitatelje diljem svijeta.

Ova duhovita i polemička knjiga izazvat će komešanje među znanstvenicima, teolozima, vjernicima i bezvjercima, kao i među širim čitateljstvom koje želi pohvatati konce u aktualnoj raspravi o Bogu. Terry Eagleton, utjecajni teoretičar književnosti, s jedne strane, dekonstruira ono što naziva ˝praznovjernim˝ poimanjem Boga kojega se drži većina ateista i agnostika te umjesto njega nudi revolucionaran prikaz kršćanskog Evanđelja. S druge strane oštro se obara na pogreške koje je, po njemu, počinilo institucionalno kršćanstvo.

Na pitanjima o Zemlji, njezinom nastanku i povijesti lome se mišljenja religijskih dogmi. Kreacionizam je jedna od njih koja promovira vjerovanje da je vrhovno biće ili božanstvo kreiralo čovjeka, Zemlju i Svemir. U ovoj knjizi akademik (geolog-paleontolog) Gušić argumentirano analizira tvrdnje kreacionista: u prvom njezinom dijelu daje pregled povijesti sukoba kreacionista i znanstvenika, a u drugom dijelu opisuje ideje kreacionista novijeg doba. U dodatku drugog dijela knjige pregled je širenja ideja kreacionista u Hrvatskoj.