Belfast 1941. Zrakoplovi njemačkoga ratnog zrakoplovstva paraju nebo i u samo nekoliko trenutaka cijeli su dijelovi grada sravnjeni sa zemljom. Prvi od četiriju zračnih napada, koji će ući u povijest pod nazivom „Belfast Blitz“, promijenit će zauvijek i živote sestara Emme i Audrey. Prateći posve različite životne i ljubavne priče dviju djevojaka – jedne zaručene, druge u tajnoj vezi sa ženom – roman „Onih dana“ uronit će nas u samo srce jednoga grada, u njegove ulice i trgove, u patnje i nade njegovih stanovnika koji nastoje preživjeti sve strahote ratnih razaranja.

Bezvremena i dirljiva priča o ljubavi, hrabrosti, obitelji i o tome kako ostati vjeran sebi, iz pera jedne od najzanimljivijih autorica suvremene irske književnosti.

Radnja romana Em proteže se od razdoblja kolonijalizma u Indokini do naše suvremenosti te u kratkim poglavljima opisuje sudbine niza likova, među kojima se izdvajaju Mai, Tâm, Louis i Emma-Jade. O užasima Vijetnamskoga rata, sustavno povezujući sudbine likova i stvarna povijesna zbivanja, ali i o žudnji za životom, snazi ljubavi i obiteljskih veza, Kim Thúy progovara na nježan i poetičan način.

U poslijeratnom New Yorku 1946. godine, mlada udovica Grace Healey na željezničkom kolodvoru nalazi kofer s 12 ženskih fotografija. Odlučna da otkrije sudbine žena s fotografija, započinje istragu koja je vodi sve do washingtonskih arhiva. U drugoj pripovjednoj liniji pratimo Eleanor Trigg, mladu poljsku Židovku na čelu britanske mreže tajnih agentica koje su tijekom Drugog svjetskog rata bile raspoređene na okupiranom teritoriju u Francuskoj i pomagale pokretu otpora. Jedna od njih, mlada samohrana majka Marie Roux, suočit će se s neočekivanim i nevjerojatnim zadacima kada je misija odvede u samo srce ratnog vihora, prije samog Dana D. Izvanredan roman autorice bestselera New York Timesa Pam Jenoff, nadahnut povijesnim događajima i stvarnim osobama, posveta je ženskoj hrabrosti i junaštvu, i velikoj snazi žena da prežive u najtežim životnim okolnostima. Baveći se temama poput odanosti i izdaje, krivnje i okajanja, donoseći napetu i moralno kompleksnu priču nabijenu političkim intrigama, Izgubljene djevojke Pariza roman je koji suočava čitatelje s nekim od ključnih životnih pitanja: tko smo mi, koliko vrijedimo i kome možemo vjerovati?

Autorica opisuje početke Hitlerovog uspona u tadašnjoj Njemačkoj iz perspektive običnih Nijemaca. Glavni protagonist romana je Georg Heisler, mladi komunist i politički zatvorenih koji s još šestoricom ljudi bježi iz koncentracijskog logora Westhofen. Dok preostalu šestoricu brzo pronađu, on jedini uspijeva preživjeti zahvaljujući ljudima koji ne prihvaćaju nacistički režim. Roman je napisan 1939., a prvi put objavljen 1943. godine. Anna Seghers bila je Židovka i komunistkinja koja je pobjegla iz Njemačke, ali se poslije Drugog svjetskog rata odlučila vratiti.

Smještena u okupiranu Nizozemsku, ovo je priča o trgovcu Henriju Osewoudtu, čovjeku “koji ne čini ništa, ne želi ništa, sve je prepustio slučaju”.

Sve dok misteriozni Dorbeck ne uđe u njegovu radnju i ne dodijeli mu zadatke protiv Nijemaca, koji s vremenom uključuju i ubojstva.Dorbeck nevjerojatno sliči Osewoudtu, ali je i njegova suprotnost: tamnokos i prodoran za razliku od ćosavog i povučenog Henrija.Na kraju rata Saveznici uhite Osewoudta, a on ne može dokazati da je radio za pokret otpora ni da Dorbeck postoji.

Je li Osewoudt heroj, izdajica ili psihopat vođen zabludama?

Ova fascinantna priča upoznaje nas s junakinjom Trinom iz sela Curon u Alto Adigeu, čiji narod govori njemački. Ona sanja postati učiteljicom, ali dolaskom Mussolinija na vlast sve se mijenja. Trinin miran život naglo prestaje, a mladalački san o učiteljskoj karijeri razbija se o oštre stijene povijesnih događaja što će se u godinama koje slijede poput prokletstva nadviti nad tu pitoresknu regiju i njezine vrijedne stanovnike. U dugoj ispovijedi svojoj davno izgubljenoj kćeri sada već ostarjela Trina otkrit će cijeli svoj dramatični život, ali i svoj nesalomljivi duh u borbi s fašistima, nacistima, ratom i, napokon, branom čijom će izgradnjom zauvijek biti potopljeno sve što je voljela i što joj je pripadalo.

Roman Staljingrad Vasilija Grossmana vremenska je kapsula. Osim što pripovijeda o Drugom svjetskom ratu i njegovoj prekretnici – Staljingradskoj bitki – roman je i dokument o vremenu u kojem je, prije sedamdesetak godina, napisan. Time Grossmanov Staljingrad stječe dvostruku književnu i povijesnu vrijednost. Grossman nije bio u milosti sovjetskog režima i morao se dovijati kako bi izbjegao strogu cenzuru. Zato se može reći da njegov Staljingrad pripada kanonu socijalističkog realizma. Grossmanovi opisi ratnih patnji i pogibelji – a kao ratni dopisnik posjedovao je neposredno frontovsko iskustvo – prirode, stepe, Volge, života u uralskom rudarskom naselju, opisi tjeskobe i užasa bojišnice, napose opis bombardiranja Staljingrada u kolovozu 1942., antologijski su.

I dok je roman istovremeno i ratni i ne-ratni i humorno antiratni, priča o ljudima i njihovim karakterima tako je ljudski topla i ništa manje groteskna, nepodudarna ni s čim znanim, a istovremeno tako opća i poznata. Međutim, autor ju je učinio neobičnom, novom, neobuzdanom, intrigantnom ponajprije sjajnim humornim pasažima u portretiranju junaka i situacija da je dominantno čitamo kao humorističku priču o nečemu što je u svojoj biti duboko ljudski bolno i tragično.

Unutar zidina samostana vrtlar se Dieter sa sjetom prisjeća svoga mladalaštva, a čitatelje iz mirne i blage prirode uskoro naglo premješta u pustolovinom ispunjene poljane, tjesnace i utvrde Prvog križarskog rata, u kojem se, kockom sudbine, i sam pronašao. Počevši kao običan pomoćnik jednoga kroničara, mladi Dieter među križarima nije bio ni onaj od plemstva ni onaj od viteštva, no njegov hrabar duh, rječitost i mudrost vrlo su ga brzo doveli na mjesta o kojima nikada nije mogao ni sanjati. Put prema Svetoj zemlji, koji je započeo davne 1096. godine, za Dietera je zaista hodočašće, i to ono na kojem se otkrivaju sve istine i laži o prijateljstvu, vjeri i ljubavi, kao i prave vrijednosti jednoga zemaljskog života.

LASZLO DARVASI JEDAN JE OD NAJZANIMLJIVIJIH MAĐARSKIH PISACA MLAĐE GENERACIJE. SVOJU NAJBOLJU KNJIGU PRIČA "NABAVITI ŽENU" - RATNE NOVELE - PISAO JE POD DOJMOM KRVAVIH RATOVA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE.

Na hladnom sjeveru Finske, u Petsamu, živi Primalja. Rođena u divljem braku i neprihvaćena od ostalih mještana, ta neugledna stara cura porađa žene u selu i liječi ih ljekovitim biljem. Kada u mjesto pristigne naočiti njemački časnik Johannes, Primalja se zaljubi na prvi pogled. Ponesena bezumnom i slijepom ljubavi, kreće za njim, ne pitajući se gdje uopće ide i što će ondje raditi. A trebala bi, jer rat je u punom jeku, a Johannes je nacist, sljedbenik Führera. Njihova se luda, strastvena, gotovo animalna veza ostvaruje u internacijskom logoru Titovka gdje i ona i on imaju povlaštene položaje. No stvari se ubrzo mijenjaju, na vidjelo izlaze mnoge strašne tajne koje će tu zabranjenu ljubav staviti na teške kušnje.