Temeljen na stvarnim događajima istrage koja je dovela do suđenja nacističkim zločincima optuženim za zločine počinjene u koncentracijskom logoru Auschwitz.

Frankfurt 1958: nitko se ne želi sjećati vremena nacističkog režima. Mladi tužitelj Johann Radmann dolazi do dokumenata koji će pomoći da se pokrene postupak protiv nekih pripadnika SS-a koji su služili u Auschwitzu. No, strahote prošlosti i neprijateljstvo protiv njegova rada će ga obeshrabriti. Gotovo je nemoguće pronaći put kroz ovaj labirint; svi se čine uključenim ili krivim.

Jedne rujanske večeri 1785. godine trgovac Jonah Hancock začuje silovito lupanje na vratima kuće. Na pragu ugleda jednog kapetana iz svoje flote, sa skrivenom sitnicom u ruci. Za tu je sitnicu prodao cijeli Hancockov brod: to je preparirana sirena.

Kao sirenin čovjek, Hancock će izletjeti iz svojega svijeta brodograditelja i trgovaca iz Deptforda, te dospjeti u visoko društvo Londona. Na izdašnom će predstavljanju sirene upoznati skupu kurtizanu Angelicu Neal, najzanosniju ženu koju je u životu vidio. Taj će susret sve promijeniti.

Imaju li stremljenja njih dvoje cijenu? I hoće li se oni moći oduprijeti razaranju koje sirene, kako to kazuje predaja, sa sobom uvijek donesu?

Ova minuciozna rekonstrukcija minulog svijeta u sebi spreže pronicljiv pogled na zenit britanskoga merkantilističkog imperija i intiman uvid u način na koji je žena dužna živjeti u takvom društvu.

Grimizna tkanina bila je temeljni proizvod vrlo unosne trgovine u Rimskome Carstvu u kojemu su glavnu ulogu imali muškarci. U takvu svijetu jedna se žena odvažila krenuti putem hrabrosti, snalažljivosti i prijateljstva, izdignula se do uspjeha i pritom – promijenila cijeli svijet. Ali prije nego što je postala poznata prodavačica grimiza, Lidija je bila obična kći iz trgovačke obitelji koja je najviše na svijetu voljela svojega oca, rodnu kuću i proizvodnju grimiza.

Korint, Grčka, prije dvije tisuće godina. Ubogi putujući propovjednik, teško bolestan, pripovijeda priču o proroku kojeg su raspeli u Judeji, no vratio se iz mrtvih i njegov je povratak znak velike prekretnice. Poput zaraze, priča se širi gradom, zemljom, naposljetku i cijelim svijetom. Kraljevstvo nije knjiga uspomena. Nije ni povijesni ili kulturološki esej, ni biografija ni roman. Ovaj čudesni povijesni ep govori o zagonetnim počecima kršćanstva, o životima i putovanjima apostola Pavla, evanđelista Luke i Ivana. Nastoji objasniti kako se štovanje koje je niknulo oko smrti i uskrsnuća mistika i revolucionara Isusa Krista razvilo u svjetsku religiju i pritom nas oduševljava kao nevjerojatno pristupačno vrhunsko književno djelo. Svojedobno gorljiv vjernik, Emmanuel Carrere propituje vlastitu (ne)vjeru, pita se zašto vjerujemo u uskrsnuće i što ono znači.

Nakon što joj potpuni stranac preda u ruke svežanj pisama i fotografija u plavom fasciklu, a potom mu se izgubi svaki trag, protagonistica kreće u avanturu rekonstruiranja prošlosti te otkrivanja i shvaćanja vlastitoga identiteta. U težnji da napokon razjasni razasutu slagalicu svoje prošlosti, vraća se 40 godina unatrag i otkriva komplicirani odnos koji je imala sa svojom pokojnom majkom, Cecilijom Balaguer, koja je umrla 1960. kad je protagonistica imala 10 godina. Osjećaje isključenosti i otuđenosti koji su je pratili kroz život dodatno opterećuju nove tajne koje iskrsavaju u brojnim rukavcima istrage o životu Cecilije Balaguer u poslijeratnoj Barceloni. Kada se na toj povijesnoj pozornici nađe slavni francuski pisac Albert Camus, dvojbe i sumnje o identitetu protagonistice produbljuju se do krajnjih i neslućenih granica.

Umirovljeni profesor Ismael Pasos i njegova supruga Otilia žive skromno u naizgled idiličnom kolumbijskom selu San José. Čini se da paru jedini problem predstavlja senzualna susjeda Geraldina, koja se u svome prostranom i svijetlom dvorištu sunča naga, a Ismael je, na Otilijino negodovanje, potajice promatra. Privid idile brzo se urušava kad u selu počnu nestajati ljudi, a topao žamor biva zamijenjen sve češćim pucnjevima, eksplozijama i vriskovima. Napadi uskoro postaju žešći, a u kaotičnom razvoju događaja stari Ismael odjednom više ne pronalazi svoju Otiliju. I dok preživjeli bježe od potpune devastacije, profesor odlučuje ostati, riskirajući i ono malo života što mu je ostalo.

U romanu koji ga je proslavio i izvan španjolskog govornog područja jedan od najcjenjenijih suvremenih kolumbijskih pisaca Evelio Rosero obrušava se na divlje i teško objašnjive sukobe unutar kolumbijskog društva čije razorne posljedice najviše osjećaju oni nevini. Pripovijedajući zapanjujućim tempom, i formalno i sadržajno, on oblikuje zajednicu koja živi svjesna nasilja, jer s njime se saživjela, ali ni takva ne može izdržati intenzitet kojim je pogođena.

“Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

Priča prati mladića Nikolu čiji je život sve samo ne posložen. Kad jedne noći, nakon burne proslave, igrom slučaja završi na lokalnom groblju, Nikola upoznaje neobičnog muškarca Ferdinanda.

Naime, Ferdinand je duh vojnika koji je izgubio život za vrijeme Drugog svjetskog rata. Priča nas uskoro vodi u Ferdino vrijeme gdje upoznajemo selo, ljude i običaje, ali i jednu djevojku i njezinu obitelj zbog koje Ferdo neće pronaći mir ni u zagrobnom životu.

Tko je zagonetna Marija? Kako će Nikola pomoći Ferdi da pronađe vječni mir? Saznajte u romanu Onaj koji otvara vrata.

Da otplati dug, Yusufa otac prodaje "stricu" Azizu, bogatom i moćnom trgovcu. Yusuf s Azizovom trgovačkom karavanom napušta sve poznato, ruralno te odrasta upoznajući fascinantni svijet muslimanskih crnih Afrikanaca, kršćanskih misionara i Indijca koji su suživot izgradili na suptilnoj i krhkoj društvenoj hijerarhiji. Karavana se na svom putu probija kroz neumoljivu prirodu, susreće s neprijateljski nastrojenim autohtonim zajednicama, opasnostima divljine i polako približava istočnoj Africi. Istovremeno, izbija Prvi svjetski rat i europski kolonijalizam razorno grebe i grabi po kontinentu. Yusuf tada upoznaje i naličje Europe u licima njemačkih vojnika i prisilnoj regrutaciji afričkih muškaraca kako bi postali vojnici u europskim ratovima.

Elizabeth Zott će vam promijeniti život! Elizabeth Zott je žena besprijekorna ponašanja s manirama nekoga tko nije, niti će ikada biti, prosječan. Ali, 1961. je i žene nose haljine s košulja-ovratnicima i pohode vtne zabave. Nitko ne misli bi koja mogla biti toliko sposobna da postane kemičarka. Osim Calvina Evansa, usamljenog, briljantnog kandidata za Nobelovu nagradu koji se zaljubljuje u Elizabethin um, od svih stvari. Kako život ide svojim tokom tako se, nekoliko godina kasnije, samohrana majka, Elizabeth Zott, nađe u TV showu "Večera u šest". No, za nju je kuhanje prije svega kemija. A kemija znači mijenjanje stanja... Njezin blago rečeno nekonvencionalan pristup kuhanju je posve revolucionaran i kako raste broj njezinih obožavatelja, ima i onih koji bi je rado uklonili sa scene. Elizabeth Zott, naime, ne uči žene samo kuhati - ona ih poziva da promijene stanje stvari - status quo.

Pametno kao "Kraljičin gambit", duhovito kao "Čudesna gospođa Maisel".