U svojemu ogledu o konstitutivnoj imaginaciji na primjeru vjerovanja antičkih Grka u svoje mitove, francuski arheolog i povjesničar analizira prirodu našeg današnjeg pogleda na svijet proučavajući mnogostruke oblike vjerovanja: vjerovanje u riječ, vjerovanje na osnovi iskustva, itd., te dolazi do spoznaje da "umjesto o vjerovanjima, treba zapravo govoriti o istinama. I da su čak i same istine plod mašte...", jer je i "sama istina o stvarima ta koja se na neki čudan način stvarala stoljećima (...) istina je najvećim dijelom tvorevina povijesti".

Usredotočujući se na klasičnu mitologiju, ali obuhvaćajući i mitove s raznih strana svijeta, knjiga se bavi pričama o bogovima i božicama drevne Grčke, podrobno opisuje doživljaje Gilgameša, Krišne, Cu Chulainna i drugih heroja, te nudi reprezentativan abecedni izbor među najomiljenijim božicama na svijetu. Navodeći ljubavne i pustolovne mitove, ali i one koji se bave nasiljem, prijevarom i glupošću, ova očaravajuća zbirka na najbolji način oživljava naše bogato mitološko naslijeđe.

Upoznajte živote pedeset najmoćnijih bogova i božica, zemaljskih smrtnika i zastrašujućih čudovišta te otputujte u vrijeme stare Grčke.

Od neustrašive i goropadne Atene do odvažnog Odiseja i njegova veličanstvenog povratka kući, ovo je savršena prigoda da upoznate pedeset najuzbudljivijih likova grčke mitologije.

˝Izvorni znanstveni doprinos autorice utemeljen je na dokazu da postoje dvije mogućnosti re/konstrukcije južnoslavenskoga panteona koje ovise od primarnog izvora koji se koristi. Dok Nodilo, polazeći od Helmoldove Kronike rekonstruira panteon s vrhovnim božanstvom Svantevidom kojeg prati boginjom Živom/Vidom kao protezu polapske Siwe, Katičić i Belaj će kasnije, polazeći od Kijevskoga/Nestorova ljetopisa, rekonstruirati panteon s vrhovnim božanstvom Perunom i (ruskom) boginjom Mokoš.˝ (Miranda Levanat-Peričić)

To su mitovi naroda tropskih šuma, plemena s južnih Anda i najpoznatijih civilizacija srednjih Anda, Inka i Collaa.

Iza likova koje štujemo i koji su dio našega kalendara, kriju se u stvari, drevna poganska božanstva (uglavnom keltska) koja je srednjovjekovno kršćanstvo asimiliralo. Kršćanska mitologija tako znači sve ono što nije proizašlo iz Biblije i što je milom ili silom postalo sastavnim dijelom kršćanstva.

Kineska mitologija prvi je put objavljena početkom 20. stoljeća te je temeljno djelo koje je mnogim zapadnim čitateljima omogućio uvid u bogat i složen svijet kineskih tradicija. Autor informacije crpi iz drevnih tekstova, narodnih predaja i povijesnih zapisa te pruža širok, ali zanimljiv pregled bogova, legendarnih likova, slika o svemiru i simboličnih priča koje su oblikovale duhovni i kulturni život Kine tisućama godina.

Pridružite nam se na putovanju kroz vrijeme i svjetove, preko leda i vatre do zlatnih dvorana u kojima moćni bogovi i božice, čudovišta, divovi i junaci blaguju i ratuju.

˝Nordijska mitologija – Priče iz svijeta bogova, divova, čudovišta i junaka˝ očaravajuća je zbirka mitskih priča. Zime u nordijskim zemljama (Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island) hladne su i surove, more zaleđeno, a samo kratka ljeta bujaju životom. Ondje je lako zamisliti mrazne divove u planinama i morska čudovišta ispod valova ili pak pogledati dúgu i zamisliti je kao most u drugi svijet. Priča o devet svjetova te priče o bogovima i božicama, divovima, čudovištima i mitološkim bićima, kao i priče o Ragnaroku, Thorovu čekiću i o pjesmama koje su obožavali nordijski bogovi prenosile su se godinama usmenom predajom još od doba moćnih Vikinga. Bogovi i božice, divovska stvorenja i mitološka bića nadahnjivali su ljude za velike avanture i pomogli im da bolje razumiju svijet i život.

Neki od bogova i bića koje ćete upoznati u ovoj raskošno oslikanoj knjizi možda su poznatiji, primjerice snažni Thor ili lukavac Loki, no upoznat ćete mnoštvo novih osebujnih likova nordijske mitologije – od božice koja je plakala zlatnim suzama i upravljala kočijom koju su vukle čudesne mačke do goleme zmije koja je svojim tijelom obuhvaćala cijeli svijet te Lokijeve čudovišne kćeri Hel, mrtvolike vladarice svijeta mrtvih.

U ˝Nordijskoj mitologiji˝ otkrit ćete i priče o smrtonosnim divovima, tajanstvenim vilenjacima i začuđujućim nornama koje čarobnim tkanjem određuju sudbine svih živih bića.

Pripremite se za uzbudljivu pustolovinu! Svaka će vas stranica ove raskošno ilustrirane knjige povesti u veličanstvene pothvate i otkriti zanimljive sudbine bogova, divova i mitoloških bića.

Djelo predstavlja studiju o mitu i ritualu u satogrčkoj, pretkršćanskoj religiji, o agresiji usred tzv. svetog.

Polazeći od starogrčkih tekstova, njemačko-švicarski filolog pokušava razotkriti biološko-psihološko-sociološki okvir i temelj religioznih fenomena. Krećući se na razmeđi filologije, antropologije, etnologije i mitologije autor građu zahvaća istovremeno dublje i šire od uobičajenih interpretacija grčkih mitova. Na taj način on oslikava cjelokupan kontekst predaja i mitova starih Grka, sagledavajući ih na podlozi shvaćanja da je žrtveno ubijanje temeljni doživljaj "onoga svetog".

Knjiga mrtvih je staroegipatski zbornik sastavljen od različitih religijsko-magijskih tekstova koji se u Egiptu polagao, zajedno s pokojnikom, u grob.

Crpeći iz svih dostupnih antičkih izvora baš kao i iz vlastite sveobuhvatne upućenosti, Fry počinje od kaosa iz kojega grčki mitološki svijet nastaje, te prolazi kroz njegov prvi i drugi poredak sve do ustoličavanja dodekateona, vladavine dvanaestoro bogova i božica na Olimpu. Slijedi stvaranje ljudske vrste, Zeusovih igračaka – a za njim i niz božanskih poigravanja njima, odnosno precima nas samih, katkad urnebesno smiješnih, katkad pak duboko potresnih.

Nakon što su bogovi stvorili sve, a Zeus je dobio svoje igračke, neke od njih odlučile su se poigrati svojom sudbinom. Perzej, Heraklo, Belerofont, Orfej, Jazon, Atalanta, Edip i Tezej odredili su sudbinu čovječjeg roda spram božanskog. Da oni nisu riješili svijet čudovišta – od Gorgona do Himere, od Harpija do Sfinge, od Halkotaurâ do Minotaura – civilizacije u njemu nikada ne bi bilo. Njihovo junaštvo istrajava do dana današnjeg, u životnim djelima za koja je svatko od nas sposoban. Ostali su upamćeni kao Junaci.

Nakon što su bogovi stvorili sve, a Zeus je dobio svoje igračke, neke od njih odlučile su se poigrati svojom sudbinom. Perzej, Heraklo, Belerofont, Orfej, Jazon, Atalanta, Edip i Tezej odredili su sudbinu čovječjeg roda spram božanskog. Da oni nisu riješili svijet čudovišta – od Gorgona do Himere, od Harpija do Sfinge, od Halkotaurâ do Minotaura – civilizacije u njemu nikada ne bi bilo. Njihovo junaštvo istrajava do dana današnjeg, u životnim djelima za koja je svatko od nas sposoban. Ostali su upamćeni kao Junaci.

U ovoj knjizi sadržani su svi grčki mitovi koji nas oduvijek zadivljuju, no ovaj put prepričani suvremenim, pripovjednim jezikom i možda malo više iz vizure ženskih likova koji su uvijek bili važni, ali često zapostavljeni. Ovdje su priče o Tezeju i Heraklu, o Trojanskom ratu, Tebi, Argu i Ateni. To su priče o ljubavi i čežnji, pustolovini i magiji, destruktivnim bogovima, nemoćnim ljudima i čudesnim bićima.

Naša stara vjera Radoslava Katičića donosi pregled temeljnih pojmova stare slavenske vjere u obliku primjerenom vrlo širokom čitateljskom krugu, temeljene na višedesetljetnim filološkim istraživanjima. Knjiga donosi odgovore na pitanja poput: što je bila vjera za Slavene prije prihvaćanja kršćanstva, što znači da je nešto sveto, kakva je bila slavenska pretkršćanska obrednost, koji su bili glavni bogovi i kakav je bio njihov međuodnos? Koliko prežitci te stare vjere obilježavaju nas današnje? Ova knjiga prikazuje bogatstvo slavenske mitologije te otkriva koliko su drevne tradicije još uvijek prisutne u našim običajima, jeziku i svjetonazoru.

Eleuzinsko svetište bilo je tijekom približno dvije tisuće godina središte misterija posvećenih boginji Demetri i njezinoj kćeri Perzefoni. U to je svetište, u procesiji koja se održavala svake jeseni, tisuće hodočasnika dolazilo iz svih krajeva tada civiliziranog svijeta primiti inicijaciju koja bi im, zahvaljujući iskustvu blažene vizije, u potpunosti odagnala stah od smrti. Prava tajna, arrheton Eleuzine, bila je povezana s božicom Perzefonom. Ona, arrhetos kura, ˝neizreciva djevojka˝, jedino od svih božanskih bića koje u predaji uvijek iznova dobiva taj epitet, bijaše ta tajna. Knjiga se bavi religijskim kultom, njegovom rekonstrukcijom i reinterpretacijom.

Babilonska se religija u svojem općenitom aspektu može prepoznati kao štovanje prirode, a bogovi se mogu podijeliti kao personifikacija različitih prirodnih sila i moći. Ali, ovdje se na početku susrećemo s teškoćom koja još uvijek nije zadovoljavajuće objašnjena. Za vrijeme rane povijesti zemlja nije bila udružena pod jednom administracijom. No, veliki su gradovi sa zemljom s kojom su neposredno graničili, formirali neovisne države. Tek nakon mnogih stoljeća neovisna postojanja ili privremena spajanja, ostvareno je trajno jedinstvo između razdvojenih kraljevstava.

U toj zamagljenoj prošlosti možemo pratiti egzistenciju mnogih velikih babilonskih bogova kasnijih vremena, ali u ranom razdoblju pronalazimo da njihovo štovanje nije prevladavalo jednako diljem zemlje, nego se kult svakog božanstva nalazio u nekom gradu. Primjerice, Enlil, bog zemlje, štovan je u najranijem razdoblju u Nippuru; Ea, bog dubine, u Eridu; Nannar, bog Mjeseca, u Uru; Utu, bog Sunca, u Larsi, itd. Promatrajući ukupno, štovanje svih ovih bogova daje nam dosljednu sliku štovanja prirode u njezinim različitim dijelovima, a u kasnijim razdobljima takva slika nesumnjivo odgovara općim karakteristikama nacionalne religije.

Tekst koji je, slijedeći dugu liniju predaje, vjerojatno zapisao nepoznati autor iz prvog stoljeća prije Krista, a predstavlja sažetak grčke mitologije i herojskih legendi kakve su bile zapisane u klasičnoj literaturi, bez nastojanja da ih se bilo kritizira, bilo objašnjava. U ovome svojem kompilatorskom djelu sastavljač je slijedio potvrđene autoritete pismene tradicije. Nema dokaza da je uvrstio i usmenu predaju. Ovo djelo pruža sliku onoga za što se vjeruje da su stari Grci predstavljali kao zapis o početku i ranoj povijesti svijeta, te posebno samog grčkog naroda.

Nordijska ili Skandinavska mitologija predstavlja predkršćansku religiju, vjerovanja i legende skandinavskih naroda, uključujući i one koji su se nastanili na Islandu, gdje su pisani izvori Nordijske mitologije sakupljeni.

Opsežna studija Natka Nodila ˝Stara vjera Srba i Hrvata˝, koja je izlazila od 1885. do 1890. u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a onda 1981. u Splitu reproducirana u jednom svesku, ovdje se uvrštava u povijest znanosti te metodološki karakterizira i ocjenjuje. Potekla je iz Grimmove škole mitološkog istraživanja i posve joj pripada.

Na temelju tri odabrana primjera potanko se prikazuje Nodilova argumentacija. On polazi od pretpostavke da se stari poganski mit pretakao u ep i kao takav usmeno predavao sve do našega vremena. Nastoji stoga na temelju epskoga pripovijedanja rekonstruirati izvorni mit. Pokazuje se da metoda koju pri tome primjenjuje nije mogla donijeti makar i samo donekle pouzdane rezultate i zašto. Nodilovi rekonstrukti ostaju na kraju tek proizvoljne pretpostavke bez valjanoga temelja.

Iako njegova rekonstrukcija ne može ući u naš fond stečenoga znanja, ukazao je pri tome na mnoge neuočene povezanosti. A njegov pokušaj rekonstrukcije ima i neospornu kulturnu vrijednost. Njime sudjelujemo u jednoj epohi povijesti europskoga duha, a Nodilo je pri tome uočio mnoge mitske ili bar mitskima slične motive u tada poznatoj usmenoj književnosti. Stoga Nodilova studija niti danas nije bez vrijednosti kao vrelo skupljenih podataka i poticaj za buduća istraživanja. A zanimljivo osvjetljuje i slabo iskorištavane mogućnosti književnoga izraza.

Knjiga pruža čitatelju sažetu, znanstveno utemeljenu i zanimljivu informaciju o najzanačajnijim mitološkim osobnostima, o njihovim pojedinačnim sudbinama, onako kako ih je (u mjeri u kojoj je to moguće rekonstruirati) doživljavao čovjek antičkih vremena, a u isti mah prikazati i kulturnopovijesni kontekst tih osobnosti, što su ga satkala minula stoljeća, a danas je opće dobro moderne kulture i civilizacije.

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni ili više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi. Rimska mitologija je uglavnom preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova. Glavni bogovi su Jupiter, Neptun i Pluton. Po rimskim bogovima su nazvani planeti.

Klasični filolog i filozof Walter F. Otto u svom je znamenitom djelu "Bogovi Grčke" (1929.), zadao nove temlje razumijevanju likova grčkih bogova i mitologije. Oni su "pralikovi i temeljni likovi bitka", svaki je bog svijet za sebe, te je za njihovo razumijevanje i za razumijevanje grčke mitologije važno poznavati nastanak boga, njegovo ime i lik. Grčki bogovi su utemeljeni u bitku same prirode.