„Superrealizam s emotivnom dimenzijom

Hrvatski slikar Zoran HOMEN iz Križevaca (1951.), zapravo je već mnogo ranije trebao dobiti monografiju o njegovu velikom i imaginativnom slikarskom opusu. Ali, uvijek je bio toliko zaokupljen slikanjem, kao i društvenim i znanstvenim djelovanjem, te glazbom, da je taj oblik javne prezentacije nekako ostavljao po strani. U neku ruku, možda se taj zaostatak pokazao dobrim, jer se sada nakon točno pola stoljeća od njegova prvog izlaganja (Slikarstvo mladih, Đurđevac, 1969.), može Homenov golemi slikarski opus cjelovitije sagledati i ocijeniti. S obzirom da je Homen dosad naslikao gotovo tisuću slika, uglavnom u tehnici ulja na platnu. pastelom i akvarelom, bilo je vrlo teško, pa i odgovorno, odabrati samo 160 radova koje prezentiramo u ovoj knjizi. Poznavatelji Homenova slikarstva reći će da li smo u tomu uspjeli. Po ocu Bokeljanin (Prčanj), a po majci Podravec (Đurđevac), spojio je dva kraja, dodavši kasnije i Kalničko prigorje, u svojim slikama i tematski, i po izričajnoj snazi, i poetici. Veliki talent pokazao je već u gimnazijskim danima, naslikavši nekoliko „ozbiljnih“ slika sa svega 16 godina (1967.).

Kao Picok, provevši djetinjstvo i mladost u Đurđevcu, u početku je bio blizak naivnom slikarskom izričaju, pa se od 1969. do 1971. bavio i modeliranjem u glini, a 1976. bio je jedan od prvih članova Likovnog udruženja u središtu Picoklanda. Kako piše lgor Zidić, njegova savršena tehnika, već u početku zrela i pouzdana, zahtijevala je svoju funkcionalizaciju. Homen je svoju stvaralačku nišu i svoj upečatljiv rukopis, našao u poetiziranom superrealizmu, u kojem je njegovo osobito slikarsko umijeće moglo doći do izražaja. U tom virtuoznom vladanju hiperrealističkim kistom, uz stalno napredovanje i brušenje, ostao je od početaka 1977. (na odsluženju vojnoga roka) sve do danas. Od 1978. živi u Križevcima, gdje je primljen u Gradski muzej za kustosa arheologa, pa su u tom okruženju nastala gotovo sva njegova djela. Kada su mu 1981. na 16. Zagrebačkom salonu bile izložene dvije slike, bilo je očito da se na hrvatskom likovnom nebu rodila nova, talentirana zvijezda. …

… Valja na kraju naglasiti i uspješnu Homenovu ulogu kao sudionika mnogobrojnih likovnih kolonija i susreta, te kao voditelja većeg broja likovnih radionica i tečajeva, pogotovu na području sjeverozapadne Hrvatske. Time je kao slikarski znalac dao veliki prinos popularizaciji likovnih umjetnosti i otkrivanju novih slikarskih talenata. …

Dragutin FELETAR“