Prva knjiga trilogije Doba ludila na scenu dovodi nove likove, no vraća nas i poznatim licima, umornim ratnicima, razočaranim vlastodršcima i iznurenim veteranima. Mladi nasljednici slavnih junaka i vladara bore se s unutarnjim demonima i vanjskim prijetnjama. Ambiciozna kći najomraženijeg čovjeka Unije ne bira sredstva na putu prema bogatstvu i moći, no prošlost je nenadano sustiže. Smioni sin mudre diplomatkinje na bojnome će se polju prvi put lavovski suočiti s iskonskim strahom. Divlja kći slavnoga sjevernjačkog ratnika spoznat će da je njezin blagoslov ujedno i prokletstvo. Razmetni princ morat će iskupiti prokletstvo svoga roda, a okrutni nećak kralja Sjevernjaka iskusit će blagoslov poraza.

Doba ludila i dalje je doba rata i doba magije, ali sve više i doba politike, a napose doba revolucije. Rađaju se nove mogućnosti, zemljovidi se mijenjaju, moć se zaodijeva u novo ruho, dok duboke podjele i davnašnji sukobi i dalje potresaju Krug Svijeta.

Mislili ste da je Zemlja uništena da se napravi mjesta za svemirsku obilaznicu? Mislili ste da je Arthur Dent zamalo bespolno biće koje nikad neće naći pravu ljubav? E, pa sve što ste mislili je pogrešno. U četvrtom od ukupno pet dijelova svoje trilogije, Douglas Adams pokazat će vam i zašto...

Ako ste jutros napravili šest nemogućih stvari, zašto sve to ne biste zaokružili doručkom u Milliwaysu, restoranu na kraju svemira?

Posada Zlatnog srca juri svemirom na pogonu čiste nevjerojatnosti i u očajnoj potrazi za mjestom na kojem bi mogli štogod pojesti. Uz Arthura Denta koji vapi za šalicom čaja, tu su i Ford Prefect, dopisnik za Vodič kroz Galaksiju za autostopere, Zaphod Beeblebrox, troruki, dvoglavi bivši predsjednik Galaksije, Tricia McMillan, izbjeglica sa Zemlje koja se savršeno prilagodila novonastaloj situaciji (sad se zove Trillian), i Marvin, ćudljivo depresivan android koji nikoga ne voli. Odredište im je najpopularnije mjesto za apokaliptične zabave.

Hoće li stići do restorana na kraju svemira? Teško je reći jer Vogonci su im za petama. Putujući kroz prostor i vrijeme, Arthura muče samo tri pitanja: Tko je vladar svemira? Kako se domoći šalice čaja? I, najvažnije – gdje ćemo jesti? E, da... je li se itko sjetio rezervirati stol?

Imajte na umu da je Vodič sa svojih stranica izbrisao termin »perfektno buduće vrijeme« jer je otkriveno da ne postoji!

Drugi dio besmrtne Trilogije u pet dijelova Douglasa Adamsa koja je promijenila poimanje humora, znanstvene fantastike, života, univerzuma i svega ostalog.

... Kad ostanete bez doma, to je neugodno. Kad ostanete bez cijeloga planeta, to je izrazito neugodno. A upravo se to dogodilo Arthuru Dentu. Kad nakon toga još i zaglavi na planetu naseljenom uglavnom čistačima telefonskih govornica i marketingašima, možda biste pomislili da je ta sudbina još gora. Ali sve životne nedaće lakše se podnose nakon dobrog obroka i spektakularne predstave... u restoranu na kraju svemira.

Toga je četvrtka ostao bez kuće jer ju je lokalno vijeće odlučilo srušiti i sagraditi obilaznicu.

Odmah potom saznao je da njegov najbolji prijatelj Ford Prefect nije besposleni glumac, a ni zemaljac, već izvanzemaljac koji već petnaest godina istražuje naš planet ne bi li napisao članak za novo izdanje galaktički popularnog Vodiča kroz Galaksiju za autostopere, svojevrsne enciklopedije za intergalaktičke putnike.

Arthuru Dentu učinilo se da je upravo doživio smak svijeta – previše loših informacija u kratkom vremenu. No kad mu Ford Prefect otkrije da je na pomolu pravi pravcati smak svijeta i da će za trenutak-dva Zemlja biti razrušena zbog gradnje hipersvemirske ekspresne obilaznice kroz Sunčev sustav, Arthuru Dentu ne preostane ništa drugo nego s prijateljem izvanzemaljcem otputovati u crnu ozvjezdanu prazninu...

Bez panike. Kad Arthur Dent jednog četvrtka ostane bez kuće, otkriva da to nije ni približno najgore što mu se može dogoditi. Jer, kad ustanovite da je vaš najbolji prijatelj zapravo izvanzemaljac s jednog malog planeta u blizini Betelgeza i da je zaglavio na Zemlji samo da bi napisao članak o njoj za Vodič kroz galaksiju za autostopere, svijet vam se suštinski promijeni…

S potpuno praznoga noćnog neba iznad Krikkita jedne se noći obrušilo zapaljeno nešto i u stanovnicima tog idiličnog planeta izazvalo suludu paranoju. A na paranoju se odgovara samo na jedan način – silom, uništenjem i općim napadom na cijeli univerzum.

Samo petero ljudi može zaustaviti ubojite robote, spriječiti armagedon i spasiti život kakav poznajemo i onaj koji ne poznajemo, a sve to u svemirskom brodu na bistromatski pogon (ne pitajte…).

Pridružite se Arthuru Dentu, zemaljcu, krelcu, sitnoj ribi i putniku kroz vrijeme koji pokušava naučiti letjeti, zamamnoj Trillian, rastrzanoj između upornog Boga Gromovnika i vrlo deprimiranog Beeblebroxa, ludom izvanzemaljcu Fordu Prefectu, koji odluči poludjeti da vidi kako će mu se to svidjeti, smirenom Haljkavahlibrzu, neukrotivom dopredsjedniku Kampanje za stvarno vrijeme, te dvoglavom i trorukom bivšem glavnom šefu svemira Zaphodu Beeblebroxu... I naučite letjeti. Galaksija je zapanjujuće golema...

Kako će sve ovo završiti? Hoće li se završiti?

Treći, srednji dio najslavnije petodjelne trilogije svih vremena, koji mnogi smatraju vrhuncem Adamsova djela.

... Izgubivši dom, planet i djevojku, Arthur Dent zaglavio je na prapovijesnoj Zemlji i odlučio poludjeti. I izvrsno mu je krenulo - samo dvadeset minuta kasnije već je urio preko polja za letećim Chesterfield kaučem s cvjetnim motivima. Ali onda je iskrsnuo problem s Krikkitancima koji su željeli uništiti čita svemir osim sebe samih (a i to možda), i Arthuru nije preostalo ništa drugo nego da se suoči s putovanjem kroz vrijeme, bistromatskim pogonom, Bogom Gromovnikom...

Brian W. Aldiss jedan je od najznačajnijih živućih pisaca znanstvene fantastike. Rođen je 1925. god. u Vel. Britaniji, prvu SF-priču objavio je 1954., a prvi roman 1958. Autor je više antologija, kritika i pregleda i povijesti znanstvene fantastike; osnovao je i predsjedao mnogim SF-organizacijama; višestruki je dobitnik svih nagrada koje se u svijetu dodjeljuju za znanstvenu fantastiku.

Prvi autorov roman Non-stop ujedno je i njegovo prvo hrvatsko izdanje, prijevod proširenog engleskog izdanja iz 2000. godine.

Prvijenac Natashe Bowen odmah je osvojio publiku fantastičnom kombinacijom povijesnih činjenica i mitologije zapadne Afrike u kojoj su sirene, Mami Wate, dio bogate tradicije. Publishers Weekly ovaj je roman proglasio knjigom godine.

Sirena Simidale je Mami Wata, ona skuplja duše preminulih u moru, te ih blagoslivlja dok odlaze na vječni počinak. Oglušivši se na drevne zapovijedi, spašava mladića Adekolu od utapanja. Kako bi se iskupila i zaštitila ostale Mami Wate od kazne osvetoljubivog boga glasnika Esua, odlazi u potragu za prstenima Ile-Ife, koji će joj omogućiti izravnu komunikaciju sa Olodumarom, Stvoriteljem. Potraga Simi i Kolu vodi kroz opasne predjele, a pritom susreću mnoga mitološka bića i sklapaju neočekivana prijateljstva.

U bliskoj budućnosti, nezadovoljnoj državnoj službenici ponude plaću iz snova za rad na projektu zagonetnog novog ministarstva, koje dovodi „iseljenike“ iz povijesti kako bi istražilo granice putovanja kroz vrijeme. Njezina je zadaća djelovati kao „most“, odnosno olakšati prilagodbu iseljenika koji joj je dodijeljen i povjeren. On je Graham Gore, mornarički časnik koji je 1847. godine sudjelovao u poznatoj – i tragičnoj – arktičkoj ekspediciji koju je vodio Sir John Franklin. U početku dezorijentiran zbog spoznaje da je ne samo živ već i iseljen u budućnost, Graham Gore polako se prilagođava životu sa svojim „mostom“ – modernom ženom koja je navikla snalaziti se sama – dok polako uči kako se nositi s tajanstvenim predmetima i konceptima kao što su „perilica rublja“, „Spotify“ i „raspad Britanskog Carstva“.

Tijekom dugog vrućeg ljeta, protagonistica i iseljenik postaju prvo prijatelji, a potom i nešto više od toga. No kada se otkrije prava priroda projekta koji ih je spojio, njih dvoje moraju se suočiti sa svojim starim odlukama i mogućom budućnošću. Može li ljubav pobijediti strukture i povijesne trenutke koji su ih oblikovali kao ljude? I kako uopće prkositi tijeku povijesti kad povijest živi u tvojoj kući?

Fantastično originalna i duhovita fuzija žanrova i ideja, ˝Ministarstvo vremena˝ Kaliane Bradley strastveno je i nezaboravno svjedočanstvo o tome što dugujemo jedni drugima u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Njujorška prodavačica knjiga Cassie Andrews vodi vrlo običan život, sve dok joj jedan od omiljenih kupaca odjednom ne umre u knjižari. Cassie tad nalazi knjigu s njegovom posvetom i porukom: Ovo je knjiga vrata. Drži je u ruci i bilo koja vrata su svaka vrata. Iste večeri, ona kroz vrata svoje spavaće sobe, uz pomoć knjige, za tren kroči u Veneciju. Sve se čini kao početak divne, uzbudljive avanture. Ali Cassie ne zna da postoje i druge čarobne knjige, koje nemilosrdni ljudi mogu iskoristiti za strašne stvari. Sa svojom prijateljicom Izzy, s kojom putuje kroz vrijeme i prostor, Cassie se najedanput suočava sa svijetom nasilja i opasnosti. A jedina osoba koja im može pomoći je Drummond Fox, vlasnik tajne knjižnice pune čarobnih knjiga, koji pak bježi od vlastitih demona. Mračna sila svima im je za petama, a Cassiena knjiga je knjiga za koju se umire…

Roman pun magije, pustolovine i romantike, idealan za fanove ˝Ponoćne knjižnice˝, ˝Nevidljivog života Addie LaRue˝ i bilo koje moderne pripovijesti koja kombinira čudesno otkrivanje nepoznatog s natruhom tame.

Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam - sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije. Hrvatski čitatelji dosad su u prijevodu mogli čitati samo njezin rani roman Čarobna prodavaonica igračaka (2003.), ali njezina najutjecajnija zbirka Krvava odaja dosad je bila neobjavljena, premda joj je upravo ona osigurala slavu s obje strane Atlantika.

Svemirske letjelice koje plove Galaksijom u vlasništvu su
raznoraznih humanoidnih vrsta čiji ratovi nisu ratovi nasilja i
krvi već inteligentni i taktični pothvati. Jednim od tih brodova
upravljaju sposobne žene iz roda Chanura. Njima će na brod
utrčati, čudno biće, zapravo čovjek koji traži zaklon od sile
koja ga progoni... Iako se sasvim uklapa u stroge žanrovske
okvire SF, roman "Ponos Chanura" nosi posebnosti onih djela koja
jednom pročitana nikada neće biti zaboravljena.

Arthur C. Clarke, živa je legenda čije je ime svojevrsni sinonim za znanstvenu fantastiku već pola stoljeća. Stephen Baxter dijeli Clarkeovu optimističnu vjeru da će tehnologija i humanizam ruku pod ruku rješavati buduće probleme čovječanstva. A jedan takav problem apokaliptičkih razmjera pojavio se godine 2037... Nakon prošlogodišnje uspješnice "Oko vremena" slijedi drugi dio "Vremeske odiseje" ovog uspješnog dvojca.

Eonima, Zemlja je pod nadzorom Prvorođenih, bića starih koliko i svemir. Ljudi za Prvorođene ni ne znaju, nitko osim Bisese Dutt. Nakon što je 5 godina izbivala na čudno izmijenjenoj Zemlji ispremiješanih vremenskih razdoblja te bila svjedokom i borbe vojski Džingis kana i Aleksandra Makedonskog pred vratima Babilona, Bisesu Dutt vratili su Prvorođeni u njen londonski stan godine 2037, po kalendaru samo jedan dan nakon što je pet godina ranije nestala pri letu iznad Afganistana... Kako i zašto se sve to događalo?

Stojeći noću, gledajući u blistavo bijelo lice Mjeseca, mogli bismo se zapitati: od čega se sastoji?

Godine 1961., kada je čovječanstvo tek trebalo kročiti na Mjesec, o tim se dojmovima moglo samo maštati. Pišući ˝Pad Mjesečeve prašine˝ te godine Arthur C. Clarke nagađao je kakva bi ta površina mogla biti i usput napisao znanstvenofantastični triler ukorijenjen u znanstvenoj ideologiji.

U skladu s Clarkeovom sklonošću pričama koje naglašavaju minijaturnu veličinu čovječanstva u usporedbi sa svemirom, ˝Pad Mjesečeve prašine˝ roman je o skupini ljudi kojoj je potreban spas nakon što je ostala zarobljena u moru Mjesečeve prašine. Koristeći se tropima znanstvene fantastike – s jakim naglaskom na “znanost” – knjiga govori o turističkom kruzeru Selene i jednom od njegovih krstarenja Mjesecom koje ne ide po planu. Iako nisu iznimno tehnički potkovani, Clarkeovi junaci, obični ljudi, ipak podržavaju znanstvenu vrlinu u izvlačenju zarobljenih, istovremeno racionalizirajući i promičući neizvjesnost, resursa iscrpljenih do krajnjih granica nemilosrdno nepredvidivim uvjetima potpuno stranog okruženja.

Piranesi živi u Kući. Možda je tu oduvijek. Iz dana u dan u bilježnicama ispisuje evidenciju čudesnih stvari koje Kuća nudi: labirinta nebrojenih dvorana, tisuća kipova, plime koja huči stubištima, oblaka koji lagano promiču gornjim dvoranama. Utorkom i petkom, Piranesi se sastaje s prijateljem Drugim. Ostalih dana prinosi darove hrane i lopoča Mrtvima. Ali uglavnom je sam. A onda se počnu pojavljivati poruke, koje netko kredom ispisuje po popločanom podu. U Kući se pojavila nova osoba. Ali tko je i što želi? Je li to prijatelj ili netko tko će, kako tvrdi Drugi, donijeti tek uništenje i ludilo? Treba pronaći izgubljene tekstove, razotkriti tajne. Svijet za koji je Piranesi mislio da ga tako dobro poznaje postaje čudan i opasan.

Ljepota Kuće je nemjerljiva, njena je Milost beskrajna.

Završni roman velikog barda znanstvene fantastike, nedavno preminulog Arthura C. Clarkea (1917-2008) i Frederika Pohla, također velike zvijezde SF galaktike. Trideset svjetlosnih godina od nas, nevidljivi za ljudske oči, Veliki Galakti pretražuju nebo u potrazi za inteligentnim životom. Njihova zadaća: iskorijeniti svaku tehnološki naprednu vrstu koja bi mogla zaprijetiti njihovoj dominaciji u svemiru…Nakon što je bio detektiran prvi bljesak eksplozije nuklearnog oružja na jednom malom plavom planetu, velika međuzvjezdana flota podaničkih svemirskih rasa dobiva od Velikih Galakta naredbu da uništi ratoborna bića na tom planetu.

Istodobno, na otoku Šri Lanki, jedan mladi student astronomije, Ranjit Subramanian, opsjednut je matematičkim teoremom od prije tri stotine godina…

Ujedno, tri supersile, SAD, Kina i Europa, nadmeću se za primat u svijetu. A kad do Zemlje stigne prvi izvanzemaljski brod, Ranjit se nađe u situaciji da spašava ne samo živote svoje obitelji već i cijelog čovječanstva…

˝Rama II˝ (1989.) nastavak je romana ˝Susret s Ramom˝. Clarke u njemu proširuje glavnu temu serije, PRVI KONTAKT, svojim interesom za PARANORMALNE POJAVE. Povratak NEZEMALJSKOG SVEMIRSKOG BRODA ˝Rame˝ je povod za formiranje nove ekspedicija koja treba ispitati eventualne razlike između ˝Rame II˝ i ˝Rame I˝, te moguće dobrobiti ili opasnosti koju ˝Ramanci˝ donose Zemlji. Ekspedicija je znatno bolje tehnički opremljena od predhodne, ali je ipak doživljava gotovo potpuni neuspijeh. No, tipične ANTROPOMORFISTIČKE REAKCIJE, koristoljublje, strah i agresivnost ipak ne uspijevaju onemogućiti one članove ekspedicije u kojima susret s ˝Ramom˝ pokreće najdublja ljudska pitanja.

Kad su ga godine 2130. zapazili instrumenti SVEMIRSKE STRAŽE, isprva je samo dobio broj, prema godini i redoslijedu otkrivanja. Nalazio se izvan Jupiterove staze kad se ustanovilo da se ne giba uobičajenom asteroidnom putanjom. Astronomi su stoga zaključili da je dovoljno neobičan da umjesto broja dobije ime. Nazvan je Rama. No, priča bi tu završila da se radilo o nekoj običnoj kamenoj gromadi na proputovanju kroz naš sustav. Valjak dugačak pedesetak i širok dvadesetak kilometara, Rama je gotovo smiješno podsjećao na običan kućni bojler. A izradila ga je nečija ruka. Koja nije bila ljudska.Istraživači svemira i znanstvenici pripremaju se za prvi ljudski susret s nezemaljskom vrstom, istovremeno proživljavajući najveću radost i najžešći strah. Jer nitko ne zna tko su Ramanci, ni zašto su došli. A trenutak susreta se bliži…

Sve se raspliće i razjašnjava u finalu dostojnom najboljih djela znanstvene fantastike! Saznajemo čemu služi Rama, tko ili (što) ga je sagradio. I ne samo to. Mašta autorskog dvojca odvodi nas i do najdubljih pitanja smisla i svrhe cijeloga svemira… Nazvan Rama, 50-kilometarski šuplji valjak prošao je 2131. godine kroz Sunčev sustav. Članovi ekspedicija koji su ušli u Ramu nisu saznala mnogo o tom misterioznom artefaktu bez vidljivih vlasnika.. Ne računajući robote…

Kad su ga zapazili instrumenti Svemirske straže godine 2131, prvo je dobio broj, kako se to već običava za novootkrivene asteroide. Nalazio se još izvan Jupiterove staze kad se ustanovilo da juri brzinom koja ga ne vodi po elipsi oko Sunca. Astronomi stoga zaključiše da je dovoljno neobičan da umjesto broja dobije ime.

Nazvan je Rama. I na tome bi ostalo da je Rama bio tek neka kamena gromada na proputovanju kroz naš sustav. Da, bio je na proputovanju. Ali ne i asteroid. Bio je to šuplji valjak dužine 50 kilometara i širine 16 kilometara, građen nečijom rukom.

Koja nije bila ljudska…

Duhovi viktorijanskog doba plašili su i starije i mlađe slušatelje ili čitatelje. Zamislite da sjedite s prijateljima ili obitelji, okupljeni oko vatre u dnevnom boravku osvijetljenom samo svijećama, u devetnaestostoljetnoj Engleskoj, i netko započne pripovijedati o duhovima – te večeri biste možda teško zaspali, ali ipak biste osjetili neki užitak slušajući predaje za koje više ni sami niste sigurni jesu li istinite ili posve izmišljene. Charles Dickens vrlo je dobro poznavao taj običaj onodobnog engleskog društva, veliko zanimanje za sve što je naizgled racionalno neobjašnjivo. I sam je zasigurno kao dijete slušao mnoge strašne priče o duhovima i drugim fantastičnim bićima koja obično nastanjuju sumorne, napuštene i jezovite prostore. U njegovim se pričama, koje je objavljivao u novinama i časopisima, pojavljuju različiti duhovi, od nesretnih zlostavljanih mladenki do goblina koji ismijavaju mrzovoljnog grobara. Dickens je i kao odrasla osoba vjerojatno volio slušati predaje o onostranim stvorenjima, stoga je u mnoge svoje priče umetnuo fantastične elemente koji i danas istovremeno zabavljaju i plaše čitatelje.

U ovoj su zbirci, u pomnom prijevodu Gorana Čolakhodžića, sakupljene najzanimljivije Dickensove priče o duhovima, od kojih većina dosad nije objavljena na hrvatskom jeziku. Kao što i sam naslov preporučuje, ako želite otkriti barem djelić viktorijanskog svijeta koji je žudio za nadnaravnim bićima i pojavama, čitajte ove priče u sumrak. (Josip Čekolj)

U jednom se dalekom trenu Vrijeme račva na dvije buduće mogućnosti, kojima vladaju

dvije oprečne, sukobljene sile: hipertehnološka Agencija & zimzeleni Vrt. Kako bi

očvrsnuli vremenske niti od kojih je ispredena njihova budućnost i time osigurali

opstanak svojih svjetova, agenti i agentice hitro se pomiču vremenskim pletivom,

preskačući iz jedne varijacije povijesti u drugu, usmjeravajući povijesne tokove svak

u svoje korito. No kad se dvjema samotnim ratnicama putevi i koplja stanu opetovano

ukrštati, a njihovi pogledi preko nišana zaiskre, svi se planovi i proračuni obiju

budućnosti nađu u nerazmrsivu čvoru.

Intrigantan nastavak fantasy romana za mlade Kaznovar koji prati Finna, jedinog koji uz Safika uspjeva pobjeći iz Kaznovara. A o takvim pothvatima se pričaju najfantastičnije priče.

U mračnome zatvoru Kaznovara, zatvorenici pričaju pričuo legendarnom čovjeku – Safiku – jedinome koji je iz njega doista i pobjegao. Postoje tisuće priča o njegovu podvigu, ali je li ijedna od njih istinita? Je li on uopće postojao?

Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije).

Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi.

Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.

Nitko Owens, znan i kao Nit, jedan je vrlo normalan dječak. Bio bi čak i sasvim normalan dječak kad bismo izuzeli činjenicu da Nit živi na groblju, da ga odgajaju duhovi, te da ima zaštitnika koji ne pripada ni svijetu živih, niti svijetu mrtvih. Život na groblju za jednog dječaka može biti čak prilično zabavan, no Nit o svijetu izvan groblja ne zna gotovo ništa i gotovo je nesvjestan da postoje i ostali ljudi, ljudi poput njega, a i oni malo drugačiji. A to bi se trebalo promijeniti. Jer izvan groblja postoji netko tko bi Nita želio vidjeti mrtvog, isti onaj koji ga je lišio normalnog života, roditelja i obitelji.

U Nordijskoj mitologiji Gaiman vjerno prenosi sačuvane priče o bogovima iz panteona Sjevera: o Odinu, svevišnjemu, mudrom, odvažnom i lukavom, o sinu mu Thoru, nepojmljivo snažnom, no ne i najmudrijem, te o Lokiju, sinu diva, Odinovom bratu po krvi, a i varalici i nenadmašnom obmanjivaču. Tim tisućljetnim pričama, koje znamo iz niza međusobno često nesravnjivih izvora, zapisanih tek nakon što se u te bogove prestalo vjerovati, Gaiman sada daje strukturu romana.

˝Zvjezdana prašina˝ Neila Gaimana pustolovno je putovanje kroz ono onostrano koje svakom od nas stoji tu preko puta, s druge strane našeg vlastitog Zida, kad bismo se samo usudili prekoračiti ga! Na taj se korak već godinama odvažuju Gaimanovi čitatelji - a uskoro i gledatelji očarani spektakularnom filmskom ekranizacijom.

Slučajan susret s grupom privlačnih mladića pokreće niz događaja koje će Violet Lee dovesti na mjesto koje nije mogla zamisliti ni u najluđim snovima- odjednom će se naći u prekrasnoj vili raskošne elegancije i nemjerljivog bogatstva, mjestu gdje živi vampirska plemićka obitelj Varn prema svojim pravilima i zakonima. To je mjesto iz kojeg nema izlaza…

Nathan konačno susreće oca i primivši od njega tri dara, postaje punokrvni odrastao vještac i nastavlja bijeg. No, pritom je odlučan pronaći prijatelja Gabriela i spasiti Annaliseu, koju je zatočila crna vještica zvana Mercury. Ipak, kako bi uspio u tome, prvo se mora naučiti služiti svojim darom – čudesnom i neobuzdanom moći koja bi mogla u potpunosti ovladati njime.

Magija ipak postoji. Svijet je podijeljen na dobro i zlo, na prijatelje i neprijatelje. Nathan je rastrgan između dvaju svjetova: sin je bijele vještice i najopasnijega crnog vještca. Odrasta u majčinoj obitelji, ali gotovo svi ga izbjegavaju, ignoriraju, zlostavljaju. Jedine svijetle točke u njegovu životu su brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je beskrajno zaljubljen. Njihova je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva.

Nakon zastrašujućeg sukoba s vampirima predvođenim Alexandruom Rusmanovim na otoku Lindisfarneu na završetku prve knjige, Jamie, Larrisa i Kate se oporavljaju u stožeru Odjela 19, čekajući novosti o ukradenim ostacima Drakulina tijela. Kao novi operativci Odjela 19 oni zajedno sudjeluju u različitim tajnim misijama i sprječavanju vampirskih pustošenja, no Jamie još uvijek ima veliki cilj - osvetiti se onima koji su njegovu majku pretvorili u vampiricu, čak i ako to znači suočiti se sa samim Drakulom.

Jamie neće čekati dugo. Vampirske snage se okupljaju i jačaju, stari neprijatelji se približavaju.

A On ustaje.

Nakon zastrašujućeg sukoba s vampirima predvođenim Alexandruom Rusmanovim na otoku Lindisfarneu na završetku prve knjige, Jamie, Larrisa i Kate se oporavljaju u stožeru Odjela 19, čekajući novosti o ukradenim ostacima Drakulina tijela. Kao novi operativci Odjela 19 oni zajedno sudjeluju u različitim tajnim misijama i sprječavanju vampirskih pustošenja, no Jamie još uvijek ima veliki cilj - osvetiti se onima koji su njegovu majku pretvorili u vampiricu, čak i ako to znači suočiti se sa samim Drakulom.

Jamie neće čekati dugo. Vampirske snage se okupljaju i jačaju, stari neprijatelji se približavaju.

A On ustaje.