Film nas uvodi u neobičan svijet budućnosti u kojem sudbina cijelog čovječanstva visi o niti. Zemlju su pokorile i kolonizirale 'duše' - izvanzemaljci koji zauzimaju umove svojih ljudskih nositelja, a pritom zadržavaju njihova tijela i koriste ih za međuplanetarna putovanja. Planet su pretvorile u čist, siguran i miran svijet, ali uz nezamislivu cijenu - većina čovječanstva je izbrisana. Nekolicina, među kojima je i mlada žena Melanie Stryder (Saoirse Ronan) koja se uspjela sakriti, neprekidno se bori protiv zarobljavanja i uništenja.

Tragačica (Diane Kruger), čiji je posao osigurati ljudska tijela kao domaćine novopridošlicama, zarobi Melanie koja riskira vlastiti život i čudom uspije preživjeti, a Duša pod imenom Lutalica useli u njeno tijelo. No, kada Tragačica pokuša navesti Lutalicu da iz njenog sjećanja iščupa informacije o ostalim ljudskim skloništima, njena se savjest suprotstavi. Melanie, odbijajući vlastito gašenje, uvjeri Lutalicu da se vrate njenoj obitelji.

Rose Hathaway je dhampir - polučovjek-poluvampir. Ona je čuvarica Vampirske akademije gdje štiti Moroje, smrtne vampire koji žive mirnim životom među ljudima, od Strigoja, zlih besmrtnih vampira željnih krvi. Moroji uzimaju krv jedino od donatora te posjeduju sposobnost kontroliranja jednog od četiri elemenata - vodu, zemlju, vatru ili zrak. S druge strane, Strigoji piju krv onih koje ubiju. U takvom svijetu Rose Hathaway, zajedno sa svojom najboljom prijateljicom Vasilisom Dragomi, koja je Moroj i princeza, mora zauvijek riješiti zle vampire koji su skovali strašni plan da zavladaju svijetom.

Scenarij 'Čudovišta iz vode' temelji se na romanu poznatog engleskog pisca Dicka King-Smitha, inače kreatora najpoznatijeg praščića na svijetu – 'Babea'. Radnja filma smještena je u Škotsku za vrijeme Drugog svjetskog rata te počinje kada dječak po imenu Agnus (Alex Etel) pronađe čudno jaje na obali Loch Nessa. Uskoro se iz jajeta izlegne stvorenje nalik dinosauru koje postane Agnusov neobični kućni ljubimac.

Agnus svog novog prijatelja, mitskog 'vodenkonja', nazove Crusoe i njih se dvoje počinju bolje upoznavati i zbližavati. Kako vrijeme prolazi, Agnus uviđa da je sve teže skrbiti se za nestašnog Crusoea zbog njegovog zapanjujuće brzog razvoja i zbog vojnika koji, stacionirani u blizini, počinju sumnjati da se nešto čudno događa. Uskoro, Agnusu postaje skoro pa nemoguće očuvati njegovu 'malu' tajnu te mora pronaći način kako spasiti Crusoea.

Nekoliko trenutaka prije negoli najopakija bića u svemiru unište Zemlju, miroljubivog i dobroćudnoga Arthura Denta u međugalaktički prostor namami njegov najbolji prijatelj izvanzemaljac u ljudskom obliku. Nevolje i nedaće počinju kada on i njegovi suputnici, uključujući dvoglavog Predsjednika galaskije i paranoičnog androida, krenu u potragu za odgovorima na pitanja o tajni i smislu života, svemira i manje-više svega ostaloga njima poznatoga.

Mjesto radnje je zemlja Azeroth, a odvija se u vrijeme kad su se ljudi i orkovi prvi put sreli te prikazuje obje strane tijekom sukoba. U filmu će se pojaviti likovi poput Durotana, Anduina Lothara, Llanea Wrynna, Variana Wrynna, Medivha, Orgrima Doomhammera, Gul’dana, Grommasha Hellscreama i Khadgara – iskusnim obožavateljima poznata radnja i likovi. U borbi dva različita svijeta naći će se dva junaka koja će odlučiti o sudbini svojih ljudi, obitelji i svoga doma.

Prije nego što je postala Wonder Woman, bila je Diana, princeza Amazonki, odgojena i obučena na otočnom raju da postane nepobjediva ratnica. Kada se američki pilot sruši na njihovu obalu i ispriča priču o masivnom sukobu u vanjskom svijetu, Diana napušta svoj dom uvjerena kako može zaustaviti sukob. U borbi rame uz rame s muškarcima, kako bi jednom zauvijek prekinula sve sukobe, Diana će otkriti svoju najveću snagu…i svoju sudbinu.

Fanovi stripovskih superjunaka s nestrpljenjem očekuju novi, deveti po redu film iz Marvelovog mutantskog svemira X-Men: Apocalypse, koji je ujedno i nastavak filma X-Men: Dani buduće prošlosti. Glavni negativac spomenut je u samom naslovu filma, Apocalypse, a tumači ga Oscar Isaac, kojeg smo imali priliku nakratko upoznati u odjavnoj špici filma X-Men: Dani buduće prošlosti. Apocalypse se prvi put poja­vio u stripovskom serijalu X-Factor kao vođa skupine mutanata pod i­menom Alliance of Evil i u kasnijim je epizodama predstavljen kao najmoćniji mutant. Nakon tisućljetnog sna budi se i formira tim snažnih mutanata, u­ključujući i Magneta kojeg tumači Michael Fassbender. Oni žele pročistiti čo­vječanstvo i stvoriti novi svjetski poredak, u kojem će vladati Apocalypse. Budućnost planete u rukama je Raven (Jennifer Lawrence) i Profesora X (James McAvoy). Oni predvode mlade X-Mene kako bi zaustavi­li protivnike i spasili čovječanstvo od propasti.

U davna vremena, kada su veličanstvena stvorenja plamenog daha krstarila nebesima, živio je vitez koji će se licem u lice suočiti s najnevjerojatnijim bićem koje je ikada postojalo

Sang-hyun je svećenik na službi u lokalnoj bolnici. Odlazi u Afriku kako bi testirao tajni, nedavno otkriveni lijek za bolest uzrokovanu smrtonosnim Emmanuel virusom.

Ali virus prevlada nad Sang-hyunovim tijelom i on umre. No, slučajnom transfuzijom vampirske krvi vrati u ovaj svijet i to kao vampir s krvoločnom žeđi.

Vrativši se kući postaje junakom i ljudi vjeruju da čini čuda. Tada započinje ljubavnu aferu sa ženom svog starog prijatelja. Tae-ju želi ubiti muža, a Sang-hyuna uvlači u svoje intrige.

Knjiga Prstenovi koji se šire: Junačka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena Petre Mrduljaš Doležal ozbiljan je doprinos znanstvenom proučavanju epske fantastike 20. stoljeća napisan pitko, čitko i precizno. Naime, unatoč popularnosti J. R. R. Tolkiena i njegovih oponašatelja (ili upravo zbog nje i njih), to je područje dugo bilo zanemareno u književnoznanstvenim krugovima. Ova studija počiva na pretpostavkama začetnika arhetipske kritike Northropa Fryea i mitologa Josepha Campbella te proučava mitsku okosnicu suvremene epske fantastike, pokazujući kako taj popularan književni oblik ima duboke korijene u književnom kanonu – od Homera do arturijanskoga ciklusa i viktorijanskih fantastičara – te kako ga je moguće i danas “pročitati” u mnogim djelima, ne samo književnim.

Folkloristička, filološka, antropološka i kulturnopovijesna studija o usmenim predajama danas. Autorica argumentirano i metodološki čisto, donosi utemeljenu folklorističku interpretaciju kojom usustavljuje odrednice kojima gradi usmenu predaju kao usmenoknjiževni žanr. Temelji se na istraživanjima na području Istre.

Suvin napušta zastarjele poglede na SF kao marginalni, trivijalni žanr; za njega je i inače hijerarhija među žanrovima rezultat kriterija koje nameću nositelji društvene moći. Ova knjiga determinira teorijske pretpostavke poetike žanra te donosi analize reprezentativnih autora znanstvene fantastike. Ona ima u svjetskim razmjerima pionirsku ulogu u afirmaciji vrijednosti žanra te je nezaobilazna u svakom ozbiljnijem teorijskom pristupu znanstvenoj fantastici.

Knjiga se sastoji od triju duljih eseja koji promišljaju političku i kritičku narav fantastike u književnosti, a u ovom obliku ne postoji na engleskom jeziku, već ju je Suvin sastavio ekskluzivno za ˝Ubiq˝. Knjizi su dodane i Suvinove novije pjesme te pogovor koji sumira teze knjige kao svojevrsnog rada u nastajanju, odnosno Suvinova najnovijeg interesa u proučavanju ne samo znanstvene fantastike, nego i fantasyja.

Grace je djevojka koja svake zime u šumi iza kuće promatra čopor vukova, u kojem je jedan žutooki vuk... Jednog dana na ulici zamjećuje mladića neobičnih žutih očiju, Sama, koji zimi neobjašnjivo nestaje... U Drhtaju Maggie i Sam su pronašli jedno drugo. Sad moraju proći kroz teške bitke kako bi ostali zajedno. Za Grace to znači usprotiviti se roditeljima i čuvati opasne tajne. Za Sama, hrvati se sa svojom prošlošću vukodlaka i pronaći način kako preživjeti budućnost. Istovremeno, u gradu se pojavljuju novi vukovi koji privlače neželjenu pažnju na čopor i dodatno ugrožavaju njihovu vezu. Baš u trenutku kada se sreća učini nadohvat ruke, Grace uviđa da se mijenja i to na potpuno neočekivan način.

Grace je djevojka koja svake zime u šumi iza kuće promatra čopor vukova, u kojem je jedan žutooki vuk... Jednog dana na ulici zamjećuje mladića neobičnih žutih očiju, Sama, koji zimi neobjašnjivo nestaje... U Drhtaju Maggie i Sam su pronašli jedno drugo. Sad moraju proći kroz teške bitke kako bi ostali zajedno. Za Grace to znači usprotiviti se roditeljima i čuvati opasne tajne. Za Sama, hrvati se sa svojom prošlošću vukodlaka i pronaći način kako preživjeti budućnost. Istovremeno, u gradu se pojavljuju novi vukovi koji privlače neželjenu pažnju na čopor i dodatno ugrožavaju njihovu vezu. Baš u trenutku kada se sreća učini nadohvat ruke, Grace uviđa da se mijenja i to na potpuno neočekivan način.

Ispod površine sumornog i prometom zagušenog Londona čuči pravi čarobni svijet pun nadnaravnih pojava. Policajac Peter Grant o tome pojma nema. No kad mu se jedne večeri obrati duh, i to kao potencijalni svjedok ubojstva, shvatit će da zločinci doista dolaze u svakom obliku. Najprije će pomisliti da je skrenuo.

S duhovitim prevratima i nevjerojatnim situacijama, ˝Rijeke Londona˝ vode nas kroz Peterovu preobrazbu iz običnog policajca u detektiva koji se bavi nadnaravnim.

˝Jesu li pred Unijom mirnija vremena? Nakon što je Leo dan Brock porazio Stoura Mračnog, Mladi Lav i Veliki Vuk nalaze se pred novim bojištem - mirom u kojem njihovi unutarnji demoni ne miruju. Hoće li stare mržnje uspjeti proklijati iz novih prijateljstava, nove strasti nadvladati stare ljubavi, drevni običaji nadjačati mlade revolucije, a mlade vladarice ovladati drevnim moćima? Joe Abercrombie i u drugom dijelu trilogije Doba ludila oporom duhovitošću i neočekivanim obratima čitatelja suočava s dvojbama o licu i naličju dobra i zla, mira i rata, razuma i ludosti.

Iz sjenovitih dubina prošlosti i političkih previranja sadašnjosti izviru i vrtlože se strasti, čarolije i ambicije likova čije smo slabosti i vrline upoznali u prvome dijelu trilogije, To malo mržnje. U njezinu nastavku susret sa sudbinom Rikke će doživjeti u maglama vremena, Orso u kraljevoj pravdi, Savine u vlastitome srcu, Stour u pakosnoj nadmenosti, a Leo u nepromišljenoj srčanosti. Cijenu će platiti svi odreda, svjesni da se dugovi moraju vratiti i odgovornosti prihvatiti, bez mira i spokoja u pitanjima ljudskoga srca i donošenju teških odluka.

Junaci i kukavice sve glasnije zveckaju oružjem i sve bezumnije trguju vlastitim junaštvom, a na drugome kraju, u prljavim uličicama i sirotinjskim izbama, rađa se prijetnja silovitija od svake vojne sile, oštrija od svakog mača, opasnija od svake čarolije. Prvi udarac Razbijača možda je promašio, ali na zgarištima još tinja žar neizbježne promjene, dok tajnoviti Tkalac strpljivo ispreda potku posve drugačijeg Kruga Svijeta.

Britanski pisac Joe Abercrombie oduševio je svojom trilogijom ˝Prvi zakon˝ kao osvježenjem u tada stagnirajućem žanru fantastike. „Crvena zemlja“ je njegov samostalni roman, ali radnje smještene u svijet „Prvog zakona“, baš kao i roman „Junaci“. Izvanredne scene borbi, uvjerljivi i zanimljivi likovi (kako oni koje smo već sretali tako i sasvim novi) i ironična, eksplozivna priča pokazuju da je Abercrombie na vrhuncu pisanja.

Cijelu prvu knjigu svoje debitantske trilogije Prvi zakon, britanski pisac Joe Abercrombie potrošio je na okupljanje družine kakva nije kročila tlom fantastične književnosti još od one koja je tragala za prstenom. No tu svaka sličnost prestaje. Prvi mag Bayaz koji predvodi družinu nije sjedokosi dobrohotni starac, već ćelavo, nabusito gunđalo, opasno zajedljiv i osvetoljubiv manipulator. Najbolji mačevalac Unije, Jezal, nije heroj, već nezreo, uobražen i sebičan skorojević koji tek treba naučiti životne lekcije, a pravi heroj je Logen Devetprsti, zvan Krvava Devetka, najubojitiji, najkrvoločniji i najozloglašeniji berserker dalekog Sjevera. No iza legende krije se sjetna filozofska duša čovjeka koji je u prekratko vrijeme izgubio previše i sada mu ostaje samo da priča s mrtvima.

No dragi čitatelji i čitateljice, u ovoj knjizi ništa nije onakvo kakvim se čini, ona je prepuna obrata, duhovitih dijaloga, intriga, obljuba, izdaja, bitaka, zaplotnjačkih likova koji vrebaju i vuku konce iza kulisa i uglavnom svega onoga što neku knjigu čini izvrsnom. Dodajte tome demonski opasnu tamnoputu ratnicu, prelijepu pametnu djevojku sklonu alkoholu, pregršt prekaljenih ratnika, senilnog kralja, luckastog prijestolonasljednika, ambiciozne državne velikodostojnike i nemojte zaboraviti bankare, o da, nikada nemojte zaboraviti bankare… jer kamate uvijek dođu na naplatu.

Mladi Lav na bojištu nakon izgubljene bitke nije ostavio samo nogu već i gordost, srčanost i plemenitost. Njegova supruga Savine na teži će način uvidjeti surovu narav tajni s kojima nema pregovora ni nagodbe, a Sjevernjakinja Rikke pokušat će razvidjeti jesu li zjapeći bezdani Dalekoga Zora blagoslov ili prokletstvo. Kralj Orso naći će se u središtu mreže čije niti Tkalac i dalje strpljivo ispreda kako bi na zgarištu staroga svijeta satkao novi poredak. U tome će mu pomoći Razbijači i Palitelji, iznikli iz naroda koji vapi za Velikom Promjenom. Sa Sjevera i dalje dopire vučje zavijanje, praćeno sovinim hukom i zveketom mačeva. Sunce Unije na zalasku je, tama se spušta na nova savezništva i stare zavade, bacajući pobjede u sjene poraza…

U Mudrosti naroda, završnome dijelu trilogije Doba ludila koja ispreda vječitu ljudsku priču o pohlepama, izdajama i kajanjima, dolazi do niza neočekivanih obrata u kojima će silnici i bijednici, junaci i zlikovci, uzvišeni i potlačeni mijenjati naličja dobrote i zloće te svojim odlukama zanavijek promijeniti lice Kruga Svijeta. No hoće li doba ludila uistinu okončati osvitom doba razuma? I može li narod platiti cijenu vlastite mudrosti?

˝Na rubu oštrice˝ je sedma knjiga smještena u svijet Prvog zakona (nakon izvorne trilogije i tri samostalna romana), svjetski poznatog serijala punokrvne nepredvidive fantastike. Ova antologija prisjeća se poznatih imena s kojima smo se već susreli – Sand dan Glokta, Monzcarro Murcatto, Krvava Devetka, Bremer dan Gorst, Curnden Koščar, Shy, Snježnobijeli, Bethod i Whirrun iz Bligha – no upoznaje nas i s nizom posve novih likova koji će možda pronaći mjesto u knjigama koje Joe Abercrombie tek namjerava napisati.

Pred vama su živopisne priče iz nemilosrdnoga svijeta junaka u kojemu krivnja oštrice zasijeca duboko, a osveta je najslađa kad se poslužuje hladna. Svijeta u kojem kraljevi posežu za posljednjim sredstvom i u kojem se neprijateljima oprašta, ali ne prije njihova vješanja. Niz otvara pripovijest o mladome Glokti, predivnom nitkovu i najslavnijem mačevaocu Unije, a zatvara je bravurozna priča o Bethodu, kralju Sjevernjaka, koji će prekasno shvatiti što je stvorio i koliko je moć krhka.

Najbolje dolazi na kraju, tako su neki kritičari pisali o završnici trilogije Prvi zakon. Samo pravi majstor spisateljskog zanata može ovakvu epsku priču završiti na ovaj način – na vrijeme, oduševljavajući čitatelje i kritičare te ostavljajući prostora za još. Posljednji argument kraljeva perjanica je Abercrombiejeva opusa i trajna potvrda njegove posvećenosti pisanju fantastike.

Domovina naših junaka uništena je ratovima kojima se ne nazire kraj, kralj je sve lošijeg zdravlja i nema nasljednika pa počinju prljave igre i borbe za krunu, seljačka buna je na pomolu, a bude se i Sjever i Jug. Čini se da sve strane žele profitirati na krvi koja se prolijeva po Adui.

Logen Devetprsti jedini je čovjek koji bi mogao utjecati na situaciju na Sjeveru, kao najstariji prijatelj i neprijatelj kralja. Čini se da je Krvavoj Devetki došlo vrijeme za povratak u domovinu.

Jezal je manje samoljubiv nego što je nekada bio, a mačevanje i ratnu slavu zamijenio je jednostavnim životom sa ženom koju voli. Ali i ljubav može biti bolna, a slava ne prolazi jednom kad je se čovjek zasiti.

Sand dan Glokta ima previše gospodara a premalo vremena i bori se u jednom drugačijem ratu. To je tajna borba u kojoj nitko nije siguran i u kojoj se nikome ne može vjerovati, a kako su njegovi dani s mačem u ruci davna prošlost, dobro je što ucjene, prijetnje i mučenje nikada ne izlaze iz mode, barem kad je o ratu riječ.

I dok se sjena rata spušta i na samo srce Unije, jedino Bayaz, prvi među magima, ima plan kako spasiti svijet, ali rizik je prevelik – jer ništa nije opasnije od kršenja Prvog zakona.

Najbolje dolazi na kraju, tako su neki kritičari pisali o završnici trilogije Prvi zakon. Samo pravi majstor spisateljskog zanata može ovakvu epsku priču završiti na ovaj način – na vrijeme, oduševljavajući čitatelje i kritičare te ostavljajući prostora za još. Posljednji argument kraljeva perjanica je Abercrombiejeva opusa i trajna potvrda njegove posvećenosti pisanju fantastike.

Domovina naših junaka uništena je ratovima kojima se ne nazire kraj, kralj je sve lošijeg zdravlja i nema nasljednika pa počinju prljave igre i borbe za krunu, seljačka buna je na pomolu, a bude se i Sjever i Jug. Čini se da sve strane žele profitirati na krvi koja se prolijeva po Adui.

Logen Devetprsti jedini je čovjek koji bi mogao utjecati na situaciju na Sjeveru, kao najstariji prijatelj i neprijatelj kralja. Čini se da je Krvavoj Devetki došlo vrijeme za povratak u domovinu.

Jezal je manje samoljubiv nego što je nekada bio, a mačevanje i ratnu slavu zamijenio je jednostavnim životom sa ženom koju voli. Ali i ljubav može biti bolna, a slava ne prolazi jednom kad je se čovjek zasiti.

Sand dan Glokta ima previše gospodara a premalo vremena i bori se u jednom drugačijem ratu. To je tajna borba u kojoj nitko nije siguran i u kojoj se nikome ne može vjerovati, a kako su njegovi dani s mačem u ruci davna prošlost, dobro je što ucjene, prijetnje i mučenje nikada ne izlaze iz mode, barem kad je o ratu riječ.

I dok se sjena rata spušta i na samo srce Unije, jedino Bayaz, prvi među magima, ima plan kako spasiti svijet, ali rizik je prevelik – jer ništa nije opasnije od kršenja Prvog zakona.

Drugi dio trilogije o Prvom zakonu nastavlja radnju ondje gdje je vrijedni čitatelj ili čitateljica, uglavnom svatko tko voli dobru fantastiku, frustrirano završio prvu knjigu.

Svijet se za naše heroje još jedanput preokrenuo naglavce.

Inkvizitor Glokta dobio je nemoguć i ujedno samoubilački zadatak. Vratiti se u Dagosku, nadohvat ruke Gurkhulcima zbog kojih je u istom danu postao junak, sužanj i invalid. Dagoska je Unijina kolonija na tlu Gurkhulskog Carstva koje njihov novi car želi vratiti po svaku cijenu. Gloktin zadatak je jasan: izdržati opsadu što dulje i pritom otkriti izdajicu u vlastitim redovima. Bez novca i uz pomoć vojske plaćenika. Da, baš.

Jezal samo naizgled ima lakšu misiju. On mora odrasti. U društvu Bayaza i Logena te ostatka družine krenut će preko cijelog kontinenta u potragu za misterioznim predmetom koji bi, ako ga nađu, Bayazu dao moći kakve nitko nije imao stoljećima. Dosadno putovanje pretvorit će se u noćnu moru, a Jezal iz bahata, ohola i lakomislena mladića u nešto malo bolju inačicu samoga sebe.

No major West i stara Logenova ekipa predvođena Trodrvašem, čini se, imaju još goru zadaću od inkvizitora Glokte. Na Sjeveru, Bethod je digao svoje karlove i svu silu podanika i kani svoju krunu Kralja Sjevera potvrditi monumentalnom pobjedom protiv Unije i njezina prijestolonasljednika Ladisle. Bethodu to ne bi trebao biti težak zadatak, s obzirom na nesposobnost vojnih genija Unije, no majoru Westu bi i samo preživljavanje svake sljedeće bitke bilo uspjeh.

Joe Abercrombie povest će vas još jedanput stazama kojima ste mislili da više nećete kročiti, niže se pustolovina za pustolovinom, intriga ide pod ruku s izdajom, a savezi se stvaraju i pucaju. I u cijelom tom kaosu čini se da samo jedna strana uvijek profitira. Bankari, nemojte zaboraviti na bankare…

Prva knjiga trilogije Doba ludila na scenu dovodi nove likove, no vraća nas i poznatim licima, umornim ratnicima, razočaranim vlastodršcima i iznurenim veteranima. Mladi nasljednici slavnih junaka i vladara bore se s unutarnjim demonima i vanjskim prijetnjama. Ambiciozna kći najomraženijeg čovjeka Unije ne bira sredstva na putu prema bogatstvu i moći, no prošlost je nenadano sustiže. Smioni sin mudre diplomatkinje na bojnome će se polju prvi put lavovski suočiti s iskonskim strahom. Divlja kći slavnoga sjevernjačkog ratnika spoznat će da je njezin blagoslov ujedno i prokletstvo. Razmetni princ morat će iskupiti prokletstvo svoga roda, a okrutni nećak kralja Sjevernjaka iskusit će blagoslov poraza.

Doba ludila i dalje je doba rata i doba magije, ali sve više i doba politike, a napose doba revolucije. Rađaju se nove mogućnosti, zemljovidi se mijenjaju, moć se zaodijeva u novo ruho, dok duboke podjele i davnašnji sukobi i dalje potresaju Krug Svijeta.