Autori nas vode kroz povijest nastanka i širenja mnogih pića koje su ljudi od davnina pili i koristili u obredima. Neka su pića bila iz političkih ili vjerskih razloga neopravdano zapostavljena, neka zabranjivana, a neka su dobivala aureolu svetosti. Mnoga su pića imala ritualnu funkciju i bila pratitelj vjerskih obreda, pokopa i vjenčanja. Autori analiziraju tipove odnosa između različitih kultura i njihovih svetih pića.

Lord Colin Renfrew svakako je jedan od najpoznatijih arheologa svjetskoga glasa koji se bavio temama pretpovijesti - rekli bismo, slobodnije, pričama o ljudskom postanku. Dakle, zanimala ga je ona povijest čovjeka koja iza sebe nije ostavila pisanih tragova: pretpovijest se odnosi na razdoblje postojanja ljudske vrste prije pojave dokumenata i zapisa kojima započinje pisana povijest. Tim prvim početcima ljudske povijesti možemo pristupiti jedino i isključivo kroz nepisane materijalne dokumente i tragove iz prošlosti do kojih dolazimo arheološkim istraživanjima. Arheologija nam omogućuje dostup tim golemim vremenskim razdobljima, tim tisućljećima s početaka ljudske vrste i otvara mo-gućnosti da o njima kažemo koju smislenu riječ. Pretpovijest se dakle bavi životom naših dalekih predaka, prvih lovaca i sakupljača, obuhvaća nastajanje prvih centraliziranijih ljudskih društava: pojavu prvih civilizacija u Zapadnoj Aziji. Kini i Središnjoj Americi; uspon i propast carstava, od Azteka do Inka.

Djelo prof. dr. sc. Maria Šlausa je ne samo zanimljivo i vrijedno znanstveno djelo, već je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, jedinstveno po načinu na koji autor kombinira uvodni fiktivni, odnosno literarni dio teksta koji prethodi svakom poglavlju u kojemu čitaoca upoznaje sa širom tematikom s kojom će se u tom poglavlju baviti, sa znanstvenim dijelom u kojemu na duhovit i jednostavan način objašnjava čime se bavi biološka antropologija. Dva osnovna elementa toga su: a) forenzička antropologija, u kojoj autor ima bogato iskustvo budući da je bio jedini antropolog u multidisciplinarnoj ekipi stručnjaka koju je Vlada RH zadužila za identifikaciju žrtava Domovinskog rata; i b) bioarheologija, odnosno antropološke analize arheoloških populacija u čemu je prof. Šlaus nas vodeći stručnjak a ujedno i osoba koja je osnovala Laboratorij za bioarheološka istraživanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Osteološku zbirku HAZU koja ima preko 7000 kostura s raznih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.

Autor iznosi sa stručnog gledišta (ali popularno objašnjeno) neke od temeljnih značajki čovjeka poput: ličnost, spolnost; individualni razvoj; nagoni i intelekt; podsvijest; nacionalnost i simbolička komunikacija; kultura, znanost, klase; religije, mitovi, ideologije, odgoj i obrazovanje; ličnost u budućnosti.