Knjiga obuhvaća tri eseja ("Crna zastava anarhizma", "Moralnost znanstvene tehnologije" i "Psihologija nemoći") u kojima autor na razumljiv i pristupačan način promišlja američko društvo u doba studentskih pokreta, Hladnog rata i zlouporabe znanstvene tehnologije, s temeljnom namjerom da društvo mijenja nabolje. Ovaj suvremeni američki sociolog, angažirani intelektualac i utemeljitelj studentskog pokreta u SAD-u, zbog svog anarhističkog svjetonazora nazvan je Thoreauom 20 st. Osim spomenutog, bio je poznat i po svom književnom radu, ponajprije kao pjesnik.

Ova knjiga nastoji upozoriti na to da je politika kao profesija samo jedno od tri moguća značenja, pa i praktičnih konzekvencija, politike danas i da je stoga važno shvatiti kako su ostala dva značenja – politika kao umijeće upravljanja zajedničkim poslovima i politika kao znanje i znanost – nužni diskurzivni i performativni uvjeti da se ispravno razumije, deskriptivno objasni te normativno utvrdi i politika kao služba i u službi građana. To znači razumjeti zašto smo društvovna bića, zašto se udružujemo, zašto je većina cjelina, u kakvim napetostima između individualnoga i kolektivnoga živimo, kakve identitete stječemo, koji su subjekti nositelji politike (građanin, državljanin, narod, nacija itd.), kako se s pravom većine zaštićuju manjinska prava, kako se uopće podupiru i ostvaruju učinkovito ljudska prava, kako dijelimo tipove političkih poredaka, koje ideologije stoje iza naših političkih uvjerenja, zašto se liberalna demokracija smatrala završnom i svršenom fazom povijesti, zašto se raspon političkoga djelovanja često svodi na opreke lijevo ili desno (ima li i drugih opreka, primjerice napredno i nazadno) kao i kakav je politički presjek hrvatskoga društva.

Knjiga sadrži tri poznata rada ruskog anarhista Mihaila Bakunjina.

"Ovo je djelo, kao ostali uostalom malobrojni spisi koje sam dosad objavio, nastalo iz samih događaja. Ono je prirodni nastavak mojih Lettres a un Français (Pisma jednom Francuzu), rujna 1870, u kojima sam imao laku i tužnu čast proreći i predvidjeti strašnu nesreću koja je sad zadesila Francusku i s njom cijeli civilizirani svijet, nesreću protiv koje je onda, kao i sada, ostajao jedan jedini lijek: socijalna revolucija.

Dokazati tu istinu, koja je sada neosporna, povijesnim razvojem društva i činjenicama koje se u Evropi odvijaju pred našim vlastitim očima, tako da ona bude prihvaćena od svih ljudi dobre volje, od svih iskrenih tragača za istinom, i onda otvoreno razložiti, bez zadržavanja i dvosmislenosti, filozofske principe i praktične ciljeve, koji su tako reći radna duša, temelj i cilj onoga što zovemo socijalnom revolucijom – to je predmet predstojećega rada." M. Bakunjin

Knjiga se bavi osobitim vidom anarhističke kritike dominantnih socijalnih institucija suvremenoga društva kako je vidi, tumači i razvija poznati ruski socijalni kritičar i reformator te književnik Lav N. Tolstoj. U samoj se knjizi autor osobito bavi analizom njegovih stavova o državi, pravu i privatnom vlasništvu kroz prizmu nasilja kao dominantnog oruđa suvremenog društva pri čemu se dolazi do konačnog odbacivanja nasilja u ime „neprotivljenja zlu zlim“.

Anarhizam je važna ali razmjerno zanemarena tradicija političke misli čije je središnje uvjerenje ono da su vlade, umjesto da osiguravaju mir i održavaju zakone i red, u prvom redu odgovorne za ratove među državama i za najveće zločine. April Carter istražuje anarhističku kritiku države, birokracije i demokratske vlasti, te suprotstavlja to stajalište ortodoksnim političkim teorijama. Ona razmatra i anarhističke teorije te društveni i ekonomski ustroj, važnost anarhizma za suvremeno stanje i pitanje idealizma u politici.

Emma Goldman bila je istaknuta anarhistička aktivistkinja i autorica koja je odigrala ključnu ulogu u razvoju anarhističke političke filozofije u Sjevernoj Americi i u Europi u prvoj polovici 20. stoljeća.

Ova knjiga je prvi izbor tekstova Errica Malateste na hrvatskom jeziku.

Odabrani su tekstovi koji su nastali između 1884. i 1930. godine.

Ova knjiga pokazuje svu živost i sveprisutnost anarhističkih ideja i njihovog manifestiranja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Slobodarske ideje koje su oduvijek sačinjavale bit anarhizma sada pokazuju prilagodljivost novonastalim uvjetima i sukladno tome razvijanju novih strategija. U uvodnom dijelu autor razmatra neke dileme vezane uz anarhizam - odnos prema organizaciji, individualizmu i kolektivizmu, pacifizmu i nasilju, te utopijsku dimenziju izraženu u šezdesetosmaškom sloganu "Budimo realni/e, tražimo nemoguće!". Kao i tradicionalni anarhizam i novonastali alternativni društveni pokreti (pacifizam, feminizam, anarhosindikalizam) zahtijevaju

preispitivanje političkog kao ideološkog i drugačiju participaciju u donošenju bitnih političkih odluka. Otuda česte

različite manifestacije i/ili akcije u sukobu s postojećim strukturama vlasti.

U predgovoru knjizi koji je napisao sam autor stoji: "Ovo je

ogled o temeljima državne vlasti koji se bavi problemom

političkog autoriteta i moralne autonomije, a polazi od

pretpostavke da svatko od nas ima glavnu obvezu biti moralno

autonoman i kako se ta moralna autonomija pojedinca može

uskladiti s legitimnom vlašću države". Autor je u vrijeme

nastajanja knjige predavao kolegij o filozofiji politike na

Odsjeku za filozofiju Columbijskog sveučilišta.