Hermetička tradicija istražuje pojavu hermetizma kao kulturne i duhovne prekretnice u antici, srednjovjekovnom kršćanstvu i renesansnoj misli te razne hermetičke struje modernoga doba. Obrađuje sve značajne hermetičke simbole s primjerima iz alkemije, mineralogije, botanike i astronomije. Evola pruža sveobuhvatan pregled hermetizma i njegovih odjeka u znanostima i umjetnostima od starine do modernih vremena, uspoređujući drevne istine sa suvreme nim nazorima. Sve to popraćeno je obiljem izvornih citata mnogih antičkih i srednjovjekovnih kršćanskih filozofa i umjetnika, kao i današnjih mislilaca. Djelo predstavlja komparativnu studiju mnogih religija, umjetnosti i znanosti s naglaskom na hermetizmu kao povezujućoj niti.

Donedavno se smatrallo da je alkemija luda majka svoje pametne kćeri - kemije. Međutim, osim što su se alkemijom zaokupljali mnogi vrhunski umovi, njome su se pokušavali baviti i šarlatani, sjecikese i luđaci. Njeno je porijeklo obavijeno velom tajnovitosti, za jedne je bila prokleto, a za druge božansko umijeće, za neke pak pseudoznanost mračnog srednjeg vijeka čiji je cilj bio proizvesti zlato.

Alkemija je jedno od najstarijih i najtajnovitijih umijeća čovječanstva. Privlačila je mnoge umove i imala snažan utjecaj na povijest intelektualnog svijeta. Alkemija nije bila samo pretvaranje neplemenitih metala u zlato. Znanstvena je vrijednost alkemije bila u usavršavanju metoda i otkriću nepoznatih tvari, a filozofska i duhovna u težnji prirode i čovjeka k savršenstvu tijela i duha. Hrvatski su se alkemičari svojim radom i djelima uklopili u te mijene, osobito u razdoblju kasne renesanse. U knjizi Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća alkemijska su mišljenja hrvatskih autora protumačena i vrjednovana u europskom kontekstu, s gledišta prirodoslovlja kasnoga srednjeg vijeka, potom s gledišta renesansne novoplatoničke prirodne filozofije i hermetizma te kršćanske kozmologije.