Priča o tome kako su informacijske mreže stvorile i razorile naš svijet.

Tijekom posljednjih 100 000 godina mi sapiensi stekli smo ogromnu moć. No unatoč svim otkrićima, izumima i osvajanjima, zatekli smo se u egzistencijalnoj krizi. Svijet je na rubu ekološkog kolapsa, međunarodne i političke napetosti rastu, a mi srljamo u eru umjetne inteligencije – informacijske mreže koja nas prijeti uništiti. Unatoč svemu što smo postigli, zašto smo tako autodestruktivni?

˝Neksus˝ se zagledava kroz dugu leću ljudske povijesti kako bi odgonetnuo kako nas je protok informacija doveo u trenutačnu situaciju. Od kamenog doba, preko kanonizacije Biblije, izuma tiska pa do uspona masovnih medija i nedavne ponovne pojave populizma, Yuval Noah Harari traži od nas da razmotrimo složene odnose između informacije i istine, birokracije i mitologije, mudrosti i moći. Istražuje kako su sustavi poput Rimskog Carstva, Katoličke crkve i Sovjetskog Saveza baratali informacijama ne bi li postigli svoje ciljeve, bilo to radi dobra ili zla.

Budući da čovječanstvo ovisi o načinu na koji upravljamo informacijskim mrežama, autor poziva čitatelje da kritički razmišljaju o tehnologijama koje upravljaju našim životima, te aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti informacijskih mreža.

U kritički nahvaljenome međunarodnom bestseleru Sapiens povjesničar Yuval Noah Harari objasnio kako je ljudski rod zavladao planetom. U knjizi Homo deus profesor Harari analizira budućnost čovječanstva predstavljajući viđenje sutrašnjice koje isprva djeluje neshvatljivo no vrlo brzo počinje izgledati neporecivo: čovječanstvo će izgubiti ne samo svoju prevlast nego i svoj smisao.

Popularno napisan pregled povijesti ljudske vrste, u kojemu autor tu povijest dijeli na četiri revolucije koje su snažno obilježile razvoj čovjeka: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu, te tvrdi kako su ga prve tri revolucije stvorile, a četvrta bi ga mogla uništiti, jer ˝moćniji smo no ikada, ali zapravo nemamo puno pojma što sa svim tim sposobnostima učiniti˝. Tako bi sapiens ˝mogao postati prvom vrstom koja je počinila kolektivno samoubojstvo˝.

Yuvala Noaha Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske povijesti – on Sapiensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Što je stvorilo Sapiensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj?

Umjesto na ere, on ljudsku povijesti dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi ga mogla uništiti – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapiens bi, naime, mogao postati prvom vrstom koja je počinila kolektivno samoubojstvo. Odlučivši prerasti u nešto više.

Knjiga koja odgovara, no još se više pita. Puna, kao krimić, napetih zapleta i raspleta, zbog čega se kao krimić i čita.