Filozofija Jean–Jacquesa Rousseaua nezaobilazan je temelj moderne filozofije politike, prava i države. Međutim, autor se u ovoj knjizi ne bavi jednim partikularnim aspektom Rousseauove filozofije, već pozornost usmjerava na analizu njegova cjelokupna djela, pa, oslanjajući se uvelike na francusku literaturu, donosi studiju koja ističe najvažnije segmente njegova filozofskog i književnog rada. Ovo je prva knjiga u nas koja cjelovito obuhvaća Rousseauove metafizičke, političke, estetičke, enciklopedijske, ali i manje poznate korespondencijske i autobiografske segmente koji u potpunosti oslikavaju ne samo njegovu misao nego i prijepore u francuskom prosvjetiteljstvu u osvit Francuske revolucije. (Goran Gretić)

˝Estetika ružnoga˝ je filozofska studija u kojoj Goran Sunajko (docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) afirmira ˝drugu stranu˝ estetike, koja kroz filozofsko mišljenje ružnoga otvara svojevrsnu ˝estetičku pobunu˝ protiv dominacije metafizičkog ideala ljepote kao harmonije, proporcije i simetrije. U knjizi se provlači teza da estetika, kao nauk o lijepome, svoj emancipacijski smisao duguje zapravo ružnome jer ona nastaje kao osjetilno (aisthesis) iskrivljenje i deformacija u odnosu na formu kao ideju sklada, cjeline i dovršenosti.

Pojam genija iznimna je i osobita filozofijska, napose estetička tema koja svoje mjesto ima još u antičkim raspravama kada je povezivana s daimonom kao stvaralačkim duhom, a svoj vrhunac doživljava u filozofiji klasičnog njemačkog idealizma koji je inzistirao na tomu da se genij treba razumijevati s onu stranu racionalističkih postavki kakvima su sklone na empirizmu i racionalizmu utemeljenje znanosti. Riječ je o prvoj u nas sistematiziranoj filozofijskoj studiji o pojmu genija koja na jednome mjestu objedinjuje sve relevantne pristupe pojmu. Autor ne piše studiju deskriptivno, već kritički provlači tezu o geniju kao umjetničkom, a ne znanstvenom pojmu. Također, autor ne ostaje u granicama klasičnog njemačkog idealizma i književnog romantizma u kojima je pojam genija bio najzastupljeniji, već nastoji propitati mogućnosti razumijevanja genija u suvremenim filozofijskim, odnosno estetičkim raspravama, interpretacijama i pristupima. (GORAN GRETIĆ)