Sankt Petersburg 1880: Kosti nedavno uginulog divljeg konja iz daleke su Mongolije u Rusiju stigle Mihaelu, pomoćniku tamošnjeg direktora zoološkog vrta koji će zapanjeno ustvrditi kako kostur koji se nalazi ispred njega nalikuje na prethistorijskog divljeg konja, za kojeg se smatra da je davno izumro. Mihael počinje sanjati o naizgled nemogućem pothvatu; ekspediciji u Mongoliju.

Mongolija, 1992: Godinama veterinarka Karin pokušava Divljeg konja Przewalskoga vratiti iz Europe natrag u Mongoliju gdje su oni desetljećima ranije izumrli. U tu će svrhu otputovati u Nacionalni park Hustai sa svojim sinom Mathiasom, koji ima vlastite razloge za napuštanje Berlina.

Norveška, 2064: Eva odbija dići ruke od svoje farme koja se raspada. Iako je većina njenih susjeda, zbog nestašice hrane, lijekova i vode, već odavno pobjegla, Eva se tome opire. Divlja kobila o kojoj se brine upravo se oždrijebila, a jednog dana sreće i mladu ženu – Louise – kojoj očajnički treba smještaj…

Nakon međunarodnih bestselera Povijest pčela i Plavetnilo, treći roman u „Klimatskoj tetralogiji“ Maje Lunde priča je o ljudima, životinjama i ljudskim životinjama. Kako na nas utječu ostale vrste na Zemlji? Što nas razlikuje od životinja? Ima li još vremena da ispravimo svoje pogreške? I što je potrebno učiniti kako bismo preživjeli?

Epska priča u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, koja ispituje čovjekov odnos prema religiji, znanosti, no u prvom redu prema prirodi – priča o tome kako čovjekova interakcija i s najmanjim bićima može presudno utjecati na to hoćemo li opstati kao ljudska vrsta ili nećemo. Povijest pčela roman je s globalno relevantnom temom s obzirom na stanje suvremenog svijeta ugroženog klimatskim promjenama što se odvijaju sve bržim tempom. U pozadini ove opće teme tri su snažne, intimne priče o odnosu između roditelja i djece. Ono što je zajedničko trima glavnim likovima – biologu i trgovcu sjemenjem Williamu, koji živi u Engleskoj sredinom 19. stoljeća, i koji je konstruirao novi tip košnice; pčelaru Georgeu, koji živi u Americi sredinom 20. stoljeća i vodi unaprijed izgubljenu bitku u uzgoju pčela suočen s modernom agrikulturom; Kineskinji Tao, koja živi u Kini krajem 21. stoljeća, u vrijeme kad su pčele već izumrle – jest to da su spremni učiniti sve da bi njihova djeca imala život bolji od njihova.

„Zastrašujući i potresan završetak klimatske kvadrilogije u kojem Maja Lunde postavlja pitanje čovjekove odgovornosti za sudbinu našeg planeta, ali i sugerira neke odgovore.“ Jönköpings-Posten

U Taoinom svijetu ostalo je samo genetski manipulirano sjeme. Ali izvorno sjeme nalazilo se u trezoru. Pomoću tog sjemena moglo bi se vratiti vrijeme, stvoriti poljoprivredna raznolikost u kojoj je ljudska vrsta nekada uživala, pronaći specijalizirane prehrambene vrste biljaka prikladne za sve uvjete, koje uspijevaju na toplini, suši, hladnoći, vlazi, koje bi podnosile svijet kakav je sada postao. Raznolikost je bila ta koja bi ih spasila, koja bi dala hranu svima koji gladuju.