Spremanje promjena u odabir 0
Da li želite spremiti promjene u odabir?
| naslov | Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? : ogled o konstitutivnoj imaginaciji |
| autor | Paul Veynes |
| drugi autori | francuskoga prevela Jelena Butković. |
| predmetnice | GRČKA MITOLOGIJA - RECEPCIJA - ANTIKA IMAGINACIJA - ISTINA |
| izdavač | Zagreb: TIM press, 2017. - |
| izdanje | |
| opseg | 231 str. ; 20 cm. - |
| napomena | Prijevod djela: Les Grecs ont-ils cru a leurs mythes? Essai sur l’imagination constituante. ; |
| biblioteka | (Biblioteka Naslijeđe) |
| udk osnovni | 1 - Filozofija |
| udk | 130.2 |
| signatura | 130 VEYNE jes |
| isbn | 978-953-8075-30-8 |
| id broj | 62187 |
| opis | U svojemu ogledu o konstitutivnoj imaginaciji na primjeru vjerovanja antičkih Grka u svoje mitove, francuski arheolog i povjesničar analizira prirodu našeg današnjeg pogleda na svijet proučavajući mnogostruke oblike vjerovanja: vjerovanje u riječ, vjerovanje na osnovi iskustva, itd., te dolazi do spoznaje da "umjesto o vjerovanjima, treba zapravo govoriti o istinama. I da su čak i same istine plod mašte...", jer je i "sama istina o stvarima ta koja se na neki čudan način stvarala stoljećima (...) istina je najvećim dijelom tvorevina povijesti". |
| naslov | Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? : ogled o konstitutivnoj imaginaciji |
| autor | Paul Veynes |
| drugi autori | francuskoga prevela Jelena Butković. |
| predmetnice | GRČKA MITOLOGIJA - RECEPCIJA - ANTIKA IMAGINACIJA - ISTINA |
| izdavač | Zagreb: TIM press, 2017. - |
| izdanje | |
| opseg | 231 str. ; 20 cm. - |
| napomena | Prijevod djela: Les Grecs ont-ils cru a leurs mythes? Essai sur l’imagination constituante. ; |
| biblioteka | (Biblioteka Naslijeđe) |
| udk osnovni | 1 - Filozofija |
| udk | 130.2 |
| signatura | 130 VEYNE jes |
| isbn | 978-953-8075-30-8 |
| id broj | 62187 |
| opis | U svojemu ogledu o konstitutivnoj imaginaciji na primjeru vjerovanja antičkih Grka u svoje mitove, francuski arheolog i povjesničar analizira prirodu našeg današnjeg pogleda na svijet proučavajući mnogostruke oblike vjerovanja: vjerovanje u riječ, vjerovanje na osnovi iskustva, itd., te dolazi do spoznaje da "umjesto o vjerovanjima, treba zapravo govoriti o istinama. I da su čak i same istine plod mašte...", jer je i "sama istina o stvarima ta koja se na neki čudan način stvarala stoljećima (...) istina je najvećim dijelom tvorevina povijesti". |