X
/ posjeta: 591
Ostala digitalizirana građa iz Zavičajne zbirke

 

Rukopisi i rijetke knjige:

 

Musa Honoribus domini Constantini Stanich; - Typis Novoszelianis, Zagrabiae, 1815.

(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/musa_honoribus__-_constantini_stani)

 

Spectabilis dominus Stephanus Osegovich de Barlabassevecz; - Zagrabiae, 1848.

(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/spectabilis_dominus_stephanus_osego)

 

Uspomena Mirka bar. Ozegovića Barlabaševačkoga - biskupa senjskoga i modruškoga ili krbavskoga; - Beč: Vlastita naklada, 1869.

(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/uspomena-mirka-ozegovica)

 

Tjelovježba i športovi za ženskinje sa zdravstvenog stajališta/Fran. S. Gundrum Oriovčanin.; - Zagreb: Dionička tiskara, 1909. - 33 str 

(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/gkfm_fgo_tjelovjezba)

 

 

Digitalizirana građa na stranicama "Digitalne knjižnice Metel" koja se odnosi na neke znamenite Križevčane

 

Franjo Marković

Križevci, 26.7.1845. - 15.9.1914. ZagrebOsnovnu školu završio je u Križevcima. U Beču je studirao klasične jezike, slavistiku i filozofiju. Pjesnik i filozof, 1872. promoviran za doktora filozofije. Glavni urednik Vienca 1872. i 1873. Od 1874. bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Križevački oporbeni zastupnik u Saboru od 1881. do 1890., potpredsjednik Matice hrvatske od 1882. Djela: Dom i svijet, 1865., Iz mladih dana, 1883., Estetička ocjena Gundulićeva Osmana, 1880., Filozofijske struke pisci hrvatskog roda onkraj Velebita u stoljećih 15. do 18., 1882., Etički sadržaj naših narodnih poslovica, 1889., Razvoj i sustav obćenite estetike, 1903.Gradska knjižnica u Križevcima od 1989. godine nosi njegovo ime.

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000010784&lang=)


Digitalizirana građa:

Karlo Drački : drama u pet čina / Franjo Marković ; s uvodom Krste Pavletića
Kohan i Vlasta : pjesan / Franjo Marković
Iz mladih dana : pjesme izvorne i prevedene / Franjo Marković
Zvonimir, kralj hrvatski dalmatinski : poviestna drama u pet čina povodom osamstogodišnjice krunitbe hrv. kralja Zvonimira / Franjo Marković
Dom i svijet : idilska pjesan / Franjo Marković ; uvod i komentar napisao Milan Ogrizović
O djakovačkoj stolnoj crkvi. (Sa šest slika.) / Marković Franjo

REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Ljudevit Vukotinović

1813-1893. Pjesnik, prirodoslovac i političar. Križevački veliki župan, saborski zastupnik, pokretač književnog časopisa 'Kolo'. Poduzetnik, radio na razvoju gospodarstva.

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000000366&lang=)


Digitalizirana građa:
Tvorba i njezino trajanje / Napisao Lj. Vukotinović
Formae quercuum croaticarum in ditione zagrabiensi = Podobe hrvatskih hrastovah okoline zagrebačke / opisao Ljudevit F. Vukotinović akad. jugosl. čkan itd.
Prinesci za geognosiu i botaniku Hrvatske / napisao Ljudevit Vukotinović
 Crtice iz flore hrvatske (Glasnik HPD, 1886. br. 1 str 176)

REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Fran Gundrum Oriovčanin

(Oriovac, 1856 - Križevci, 1919), liječnik-polihistor, promicatelj zdravstvene kulture i naobrazbe, pisac zdravstveno-popularnih djela, organizator društvenog života, povjesničar, arheolog, kulturni radnik, književnik, prevoditelj, za života slavljen i poštovan, poslije smrti zaboravljen.

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000010859&lang=)

 

Digitalizirana građa:

Tvorba i njezino trajanje / Napisao Lj. Vukotinović
Formae quercuum croaticarum in ditione zagrabiensi = Podobe hrvatskih hrastovah okoline zagrebačke / opisao Ljudevit F. Vukotinović akad. jugosl. čkan itd.
Prinesci za geognosiu i botaniku Hrvatske / napisao Ljudevit Vukotinović


Članci u časopisima:

Proširitelji kuge   (PRIRODA, 1911. broj 4 str. 21 )
Muhe   (PRIRODA, 1914. broj 1 str. 11 )
Proslava dvadesetgodišnjice ustrojstva zdravstvene službe u Bugarskoj   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1898. broj 11 str. 405)
Ugriz od pauka   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1899. broj 3 str. 83 )
Prilog članku ˝Ugriz od pauka˝   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1899. broj 5 str. 150 )
XIII. medjunarodni liečnički sastanak u Parisu   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 9 str. 311 )
Sastanak slavenskih liečnika prigodom XIII. medjunarodnog liečničkog kongresa u Parisu   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 10 str. 349 )
Sastanak slavenskih liečnika prigodom XIII. medjunarodnog liečničkog kongresa u Parisu (Svršetak)   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 11 str. 385 )
Prvi egipatski medicinski kongres   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1903. broj 3 str. 94 )
O purgenu   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1903. broj 12 str. 422 )
Pučki učitelji i učiteljice i prvo pružanje pomoći kod nezgoda   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1906. broj 4 str. 137 )
Izvješće o XV. medjunarodnom medicinskom kongresu u Lisabonu   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1906. broj 12 str. 412 )
Jedanaesti medjunarodni kongres protiv alkoholizma   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 1 str. 3 )
Jedanaesti medjunarodni kongres protiv alkoholizma (Svršetak)   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 2 str. 48 )
Mikuliczeva bolest   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 7 str. 202 )
Spaljivanje lješina (mrtvaca)   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 10 str. 310 )
Spaljivanje lješina (mrtvaca) (Svršetak)   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 11 str. 342 )
Zdravstvena služba u Hrvatskoj i Slavoniji u godini 1905.   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1909. broj 6 str. 144 )
Twelft international Congres on Alcoholism. London, July 18 th. to 24 th. 1909.   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1909. broj 9 str. 232 )
Statistika javnih bludnica (1907.-1908. godine) u Hrvatskoj i Slavoniji   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1910. broj 1 str. 7 )
Statistika javnih bludnica (1907.-1908. godine) u Hrvatskoj i Slavoniji (Nastavak)   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1910. broj 2 str. 63 )
I. tečaj samaričanka-bolesničara i bolesničarki - u c.kr. bolnici u Sarajevu   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1911. broj 6 str. 221 )
Suzbijanje zaraze u brijačnicama   (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1915. broj 4 str. 75 )

REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 Proširitelji kuge
 Priroda; Godina 1911. Broj 4: Proširitelji kuge
 Muhe (Priroda, 1914., broj 1, str. 11)
 GUNDRUMOV ˝DUHAN˝ (Liječnički vjesnik 1903. br.6. str.230)
 Dr. Fran S. Gundrum-Oriovčanin (Liječnički vjesnik 1919. br.8. str.445)

 

Antun Nemčić

Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. - Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik.Rođen u Mađarskoj, poslije studija službom u Križevcima, gdje i umire. Ilirac, pjesnik, pred smrt na dužnosti bilježnika Križevačke županije. Najznačajnije djelo mu je humorno putopisna zbirka "Putositnice".Njegovo ime nosi glavni gradski trg, gdje se nalazi i njegov spomenik.

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000005504&lang=)


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Albert Štriga

1821-1897., Križevčanin, operni pjevač. Ilirac, blizak Vatroslavu Lisinskom, kojega potiče na skladanje prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba', u čijoj izvedbi i sam sudjeluje. Zaslužan za razvoj opernog života u Hrvatskoj, kao pjevač nastupao po mnogim slavenskim zemljama, nastupao zajedno sa Sidonijom Rubido Erdödi.Po njemu se zove križevačka glazbena škola.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Andre Mohorovičić

Rođen je 1913. godine u Križevcima. Diplomirao je 1935. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu. Kolegije povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1938. god. Kao asistent-stipendist provodi od 1936. do 1938. godine po nekoliko mjeseci u Pragu, Beču i Firenci. Doktorirao je na Fakultetu za arhitekturo, gradbeništvo in geodezijo Univerze v Ljubljani s disertacijom “O kategoriji apsolutnoga i relativnoga u teoriji arhitekture”

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?...)


Digitalizirana građa:
KULTURNO-POVIJESNO ZNAČENJE VARAŽDINA / Andre Mohorovičić

REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Ivan Zakmardi Dijankovečki

1600-1667., Križevčan, nosilac najviših dužnosti u Kraljevstvu, jedan od članova povjerenstva za sređivanje državnih privilegija. Osnovao Državni arhiv 1643., a od 1644. pronotar Hrvatskoga kraljevstva. Svoje posjede darovao pavlinima u prilici osnivanja njihovog samostana u Križevcima.Po njemu se zove križevačka gimnazija.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Jelka Struppi

1872-1946. Slikarica, rođena u Križevcima, iz stare austrijske plemićke obitelji, školovala se u Münchenu i Beču. Kasnije živjela u Zagrebu, gdje je i umrla. Križevačka likovna galerija čuva veći broj njenih djela.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Julije Drohobeczky

1853-1934., grkokaolički biskup, u Križevcima 1892-1920. Veliki umjetnički mecena, zaslužan za raskošn obnovu grkokatoličke katedrale u neogotičkom stilu (Bolle) sa slikanim ikonostasom kojeg izvode najbolji slikari hrvatske moderne.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Marcel Kiepach

1894-1915. Izdanak plemićke obitelji s vlastelinstvom u Križevcima. Izumitelj, 'hrvatski Edison', u jedva dvadeset godina života patentirao mnoštvo izuma, od kojih su najpoznatiji dinamo i žirokompas. Poginuo u I. svjetskom ratu.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Marijan Detoni

1905-1981., križevački slikar. Završio likovnu akademiju u Zagreb. 1930. prva samostalna izložba u Križevcima. Istaknuti pripadnik grupe 'Zemlja', iz kojeg razdoblja datira njegova mapa 'Ljudi sa Seine'. Sudionik NOB, iz kojeg razdoblja potječu njegova najpoznatija djela. Nekoliko puta naslikao motiv križevačkog sajma. Bio redovni član Akademije.

Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/...)


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Marijan Kolesar

1936-2003., križevački slikar, školovao se kao arhitekt, ali već zarana napušta izvornu profesiju i posvećuje se slikarstvu. Veći dio života proveo u Antwerpenu, izlagao u Belgiji, Francuskoj V. Britaniji, te u Hrvatskoj. Među zapaženijim ciklusima 'Gradska žena' (La Femme Urbaine), te nostalgični morski pejzaži. Povodom 60-godišnjice života priređena mu je velika retrospektiva u Zagrebu i Križevcima.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Nikola Benger

1695-1766., Križevčanin, pavlin, završio filozofiju i teologiju, doktorirao u Lepoglavi, gdje nastavlja raditi kao profesor. Napisao više teoloških rasprava i knjiga, a najvažnija mu je 'Regina Martyrum', u kojoj je dao među ostalim i topografski opis Križevaca i njegovih znamenitosti. U knjizi 'Liber memerabilium', kronici pavlinskog samostana u Lepoglavi opisao sve važne događaje u Kraljevstvu od 1400. do polovine 18. stoljeća.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Nina Vavra

1879-1942. Križevčanka, dramska umjetnica, od 1899. prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedna od najvećih dramskih glumica svoga vremena.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Stjepan Kranjčić

Stjepan Kranjčić rođen je u Petrijancu 5. prosinca 1918., svećenik.Više od 40 godina nakon što je umro, vjernici Kranjčića drže na glasu svetosti, mole mu se, a njegov je grob, bez ikakvih organiziranih pohoda, redovito okićen cvijećem i svijećama.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Sveti Marko Križevčanin

Treći proglašeni hrvatski svetac, Križevčanin rođenjem. Pravim imenom Marko Krizin, odabrao svećenički poziv, studirao teologiju i filozofiju u Beču i Grazu, zatim boravi u Rimu. U vrijeme Tridesetgodišnjeg rata našao se u Košicama, gdje je zajedno s drugovima Melchiorom Grodzieckim i Istvánom Pongráczom uhićen i mučen 7. rujna 1619. (Košički mučenici). Od 1904. slavi se kao Blaženi Marko Križevčanin.


REFERENCE U DIGITALNOJ KNJIŽNICI:

 

Časopis "CRISS"

Časopis Povijesnog društva Križevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stručnjaka, objavljujući njihova istraživanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.

Opširnije o časopisu i pristup digitaliziranom sadržaju: (http://hrcak.srce.hr/cris).

Časopis CRISS nalazi se i u fondu Gradske knjižnice na Zavičajnom odjelu: (Link).


 
 

E-katalog /

Digitalizirana građa

Hemeroteka

Zbirka razglednica

Scriptum pontificale

Ostala digitalizirana građa



Trg sv. Florijana 14. 48260 KRIŽEVCI
Tel: 048/682-646; 048/270-129;
E-mail: knjiznica-krizevci@kc.t-com.hr, gkfm.ozo@gmail.com
Radno vrijeme: pon, uto: 13-19; sri, čet, pet: 08-14; sub: svaka 1. u mj. 9-13 h.