X
/ posjeta: 679
Rukopisna knjiga Scriptum pontificale kodeks iz 1433. godine

O rukopisnoj knjizi Scriptum pontificale kodeks iz 1433. godine

U hrvatskoj kulturnoj javnosti poznat je po svojoj ljepoti srednjovjekovni latinski kodeks nastao u samostanskom (vjerojatno dominikanskom) skriptoriju u Trogiru, poznat pod nazivom Trogirski evanđelistar (napisan oko 1230.), ili pak kodeks Breviarium franciscanum napisan u skriptoriju čuvenog šibenskog samostana sv. Frane oko 1400. Ipak, u stručnoj se literaturi smatra da su najljepši latinski kodeksi u Hrvatskoj nastali u prepisivačkim radionicama Zagrebačke biskupije, i to krajem XV. stoljeća . Ta se tvrdnja posebno odnosi na dva rukopisa poznata pod zajedničkim naslovom Misal Jurja od Topuskog (1495.). Zagrebački biskup Osvald (1466.-1499.), koji se smatra posebno zaslužnim za nastanak najljepših hrvatskih latinskih  kodeksa, preuzeo je postojeće pisarske radionice u Zagrebačkoj biskupiji, u kojima je već postojala bogata prepisivačka i sitnoslikarska tradicija. O toj nam tradiciji svjedoči najljepša knjiga Knjižnice Grkokatoličke biskupije u Križevcima, latinski kodeks pisan na listovima pergamene, koji bismo mogli nazvati Pontifikal Lovre od Varaždina. 

   Rukopis je ispisan gotičkom teksturom u crvenoj i crnoj boji liturgijskih tekstova, kojemu je na kraju dodana bilješka prepisivača: Scriptum pontificale per namus Laurentii de Warasd sub anno domini millesimo qvadringeutesima tricesimo tertio. Deo gratas. Dakle, prijepis je nastao 1433., a pisar se zove Lovro od Varaždina. Lovro svoj rukopis zove pontifikalom – pontifikal je bogoslužna knjiga, kojom se služi biskup za služenje osobito svečanih misa, posebno onih, na kojima se zaređuju novi svećenici. Kako je Varaždim pripadao Zagrebačkoj biskupiji, a Lovro s ponosom ističe da je iz Varaždina, onda je očito da je Lovro djelovao kao prepisivač u  Zagrebačkoj biskupiji, u kojoj je ime Varaždina nešto značilo. Stoga možemo tvrditi da su se primjerkom pontifikala iz knjižnice Grkokatoličke biskupije u Križevcima služili zagrebački biskupi.

   Lovro iz Varaždina zasigurno nije jedini majstor koji je radio na pontifikalu. U samostanima su naime za ukrašavanje rukopisâ slikama bili zaduženi sitnoslikari, najčešće anonimni, kao u ovom slučaju, a poseban je majstor bio zadužen za izradu inicijalâ. Dakle, na svakom su rukopisu radila barem tri majstora.

   Križevački pontifikal ima 137 pergamenskih listova, označenih rimskim rednim brojevima,  te još 13 neoznačenih listova. Najljepša je treća stranica pontifikala, na kojoj je raskošno oslikan inicijal P, te naslikani krasni biljni motivi. Vrijedne su i stranice s notnim zapisima.

   Pontifikal Lovre od Varaždina nosi na hrbatu uveza, koji nije izvoran, staru signaturu VII a A 5, što znači da nije bio odvojen od tiskanih knjiga, nego se nalazio u Knjižnici u skupini tiskanih liturgijskih knjiga. Veličina knjige je 30 cm. Na hrbatu piše: MISSALE ROMANORUM.

   Križevački primjerak pontifikala kojim su zagrebački biskupi služili svečane mise u znanosti još nije istražen, a pri istraživanju. načina kojim je došao u posjed Grkokatoličke biskupije sigurno će pomoći oznaka vlasništva na prvom listu: „Ex Bibliotheca Simeon Churchich.“. Knjižnica Grkokatoličke biskupije u Križevcima nastala je darovima svećenstva Biskupije, naročito biskupâ, koji su posjedovali najvrijednije knjige. Rukopis Pontifikal Lovre iz Varaždina darovao je Knjižnici svećenik Simeon Ćurčić.

Ž. Vegh

 

***

 

O Grkokatoličkoj katedrali

Prvi biskup Grkokatoličke biskupije smjestio se u biskupski dvor u Križevcima 1801. g. pa se može smatrati da je od te godine u biskupskom dvoru smještena i biskupijska knjižnica. Knjige u Knjižnicu dospijevale su ponajviše darovima i ostavštinama biskupâ Grkokatoličke biskupije, te darovima i ostavštinama svećenstva biskupije. Prvi opsežniji opis Knjižnice datira iz 1916. g., kada je tadašnji dijecezanski svećenik Janko Šimrak, poslije biskup, odredio šesnaest skupina prema kojima su knjige raspoređene na police. Te su skupine sljedeće: I. Orijentalija, II. Theologia dogmatica, III. Theologia moralis et pastoralis, IV. Historia ecclesiastica, V. Textus sacrae scripturae et comentarii, VI. Jus canonicum, VII. Civilno pravo, VIII. Patrologija, IX. Philosophia, X. Propovjedi i molitvenici, XI. Preostala djela iz II., IV. i VI. skupine, XII. Naravoslovlje, XIII. Hrvatska povijest, XIV. Politika, XV. Enciklopedistika i leksikografija, XVI. Svjetska povijest. Iz navedenoga jasno je vidljiva raznolikost bogatoga knjižnog fonda Knjižnice Grkokatoličke biskupije. Takva podjela na stručne skupine zadržana je i pri nedavnom preuređivanju Knjižnice, uz dva izuzetka: XI. skupina je književnost (hrvatska i svjetska), a u XV. skupinu ušle su i gramatike raznih jezika (latinskog, grčkog, njemačkog, mađarskog …). 

   U doba I. svjetskog rata načinio je knjižnični katalog dijecezanski knjižničar svećenik Nikola Badovinac, i taj je sačuvan do danas. Prema tom katalogu Knjižnica je posjedovala 3.139 djela i 4.874 svezaka knjiga. Koliki je veliki posao učinjen nedavno provedenom inventarizacijom i signiranjem knjiga najbolje govori podatak, da je ustanovljeno kako danas Knjižnica broji 10.653 djela i 8.899 svezaka. Za razliku od suvremenih javnih knjižnica, koje imaju uvijek više svezaka nego djela, biskupijske i pogotovo samostanske imaju uvijek više djela nego svezaka. To je stoga, jer nekada nisu tiskare uvezivale knjige koje su otisnule, nego su kupci knjiga naručivali od knjigovežâ uvezivanje knjiga uglavnom prema svojim novčanim mogućnostima jer je uvezivanje bilo vrlo skupo. Stoga u starim knjižnicama često nalazimo u jednom uvezu više djela.

   Knjige su danas pregledno smještene na policama po stručnim skupinama i formatu. Sve knjige označene su signaturama i inventarnim brojevima. Da bi se sve knjige smjestile na police Knjižnica je proširena na još jednu prostoriju, za koju su izrađene police.

   Knjižnica Grkokatoličke biskupije u Križevcima nije vrijedna samo zbog raznovrsnosti knjiga, nego i po starosti jednog dijela fonda. Osim knjiga iz XVII. i XVIII. st., u Knjižnici nalazimo i pedesetak knjiga iz XVI. st, među kojima se ističu djela Ivana Česmičkog. U Knjižnici nalazimo i tri inkunabule:

1.Johanis de Turrecremata: “Glossa Psalterii” iz 1480.

2.“Pomerium, sermonum de tempore” iz 1489.

3.Johannes Cassianus: “De institutis cenobiorum…” iz 1495.

 

   Posebnost Knjižnice su i liturgijske knjige ukrajinskih grkokatolika te knjige ruskog, grčkog i srpskog pravoslavlja.

   Osim tiskanih knjiga, Knjižnica posjeduje i nekoliko desetaka svezaka rukopisa, još neobrađenih, te periodiku u posebnoj sobi. 

   U Knjižnici se nalazi čitaonički stol sa šest mjesta.

 

***

 

DIGITALNI PRETISAK 1. ELEKTRONIČKO IZDANJE

 

NAKLADNIK:

GRADSKA KNJIŽNICA “FRANJO MARKOV1Ć” KRIŽEVCI

 

ZA NAKLADNIKA:

MARJANA JANEŠ-ŽULJ. PROF.

 

UREDNIK DIGITALNOG PRETISKA:

MARJANA JANES-ŽULJ. PROF.

 

UVODNI KRITIČKI TEKST:

ŽELJKO VEGH. PROF.

 

DIGITALIZACIJA. FOTOGRAFIJE:

VEDA D.0.0. - KRIŽEVCI

 

MULTIMEDIJALNA REALIZACIJA. GRAFIČKI DIZAJN I IZRADA MASTERA: 

MULTIMEDIJA D.0.0. - KRIŽEVCI

 

GLAZBA:

GILL EDWARDS - JONES= AVE MARIA GEORGE FREDRIC HANDEL= CONCERTO No.l Op.6 TEMPO GU1STO

 

KRIŽEVCI. VELJAČA. 2005.

ISBN 953-97623-3-2

 

Copyright Gradska knjižnica “F. Marković” Križcvci. 2005.


 
 

E-katalog /

Digitalizirana građa



Trg sv. Florijana 14. 48260 KRIŽEVCI
Tel: 048/682-646; 048/270-129;
E-mail: knjiznica-krizevci@kc.t-com.hr, gkfm.ozo@gmail.com
Radno vrijeme: pon, uto: 13-19; sri, čet, pet: 08-16; sub: svaka 1. i 3. u mj. 9-13 h.