X
/ / posjeta: 115
PREDSTAVLJANJE KNJIGE HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA ZAŠTITA I ODGOVORNI RAZVOJ
20.03.2017 - 21.03.2017

Organizator: Ogranak Matice hrvatske u Križevcima

Poštovani,

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ZAVOD ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI I UMJETNIČKI RAD

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U KRIŽEVCIMA

OGRANAK MATICE HRVATSKE U KRIŽEVCIMA

I

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

Vas pozivaju u utorak 21. ožujka 2017. u 19 sati u

Multimedijsku dvoranu Gradske knjižnice „Franjo Marković“

na predstavljanje knjige: 

HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA

ZAŠTITA I ODGOVORNI RAZVOJ

O knjizi će govoriti: akademik Mirko Zelić, urednik. 

U predstavljanju knjige sudjelovat će i i nekoliko koautora edicije: akademik Igor Anić, akademik Ferdo Bašić, akademik Josip Božičević, akademik Božidar Liščić, akademik Ignac Lovrek,  akademik Slavko Matić, akademik Frane Tomić, prof. dr. sc. Slavko Kulić, dr. sc. Mladen Zeljko i mr. sc. Ivan Medarac

Moderatorica: Renata Husinec. 

 

U ožujku 2013. Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijelo je odluku o izradi studije koja će obuhvatiti prirodna bogatstva i kulturno-umjetnička dobra od nacionalnog interesa te njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje. U tu svrhu osnovan je Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU.

Za predsjednika Odbora imenovan je potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, za potpredsjednika akademik Mirko Zelić. Članovi Odbora su: akademik Mislav Ježić, akademik Gordan Družić, akademik Mladen Juračić, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, akademik Leo Klasinc i prof.dr.sc. Božo Skoko.

Odbor je studiju podijelio u dva dijela. 

Prvi dio pod naslovom: Hrvatska prirodna bogatstva za čije je vođenje i koordinaciju zadužen akademik Mirko Zelić.

Drugi dio pod naslovom: Hrvatska kulturna dobra za čije je vođenje i koordinaciju zadužen akademik Mislav Ježić.

Prva studija Hrvatska prirodna bogatstva dovršena je i obuhvaća sljedeća područja:

- energente, odnosno primarnu energiju;

- pitke i površinske vode;

- metalne i nemetalne sirovine;

- šume i šumsko zemljište;

- poljoprivredu i poljoprivredno zemljište;

- prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu;

- ekonomiku, odnosno racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.

Primarna energija, odnosno energenti, predstavljaju okosnicu razvoja svake zemlje, a u Hrvatskoj su njene zalihe i potencijali značajni, kako u ugljikovodicima, tako i u obnovljivim izvorima energije (OIE). Međutim, nužno je intenzivnije ulagati i u obnovu rezervi ugljikovodika i u sve vrste OIE (vodne snage, geotermalna energija, vjetroelektrane, sunčeva energija, biomase).

Pitke i površinske vode su vrlo značajno prirodno bogatstvo Hrvatske te po svojoj kvaliteti i količini (s obzirom na broj stanovnika) spadaju u sam europski i svjetski vrh. Međutim, nedovoljno su iskorištene u razvojne svrhe Hrvatske.

Metalne i nemetalne sirovine predstavljaju, također, značajno prirodno bogatstvo Hrvatske i u ovoj su Studiji obrađene brojne rude, metali i nemetali, kao i njihove zalihe i izvori.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 2,6 milijuna hektara s drvenim zalihama s oko 552 milijuna prostornih metara i s oko 11 milijuna prostornih metara novih drvenih zaliha svake godine. Nužno je osmisliti racionalnije iskorištavanje šuma te tehnologiju u drvnoj industriji razvijati u onom smjeru u kojem će Hrvatska imati najviše neposredne koristi.

Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 2,96 milijuna hektara, od čega je obradivo 90% tih površina. Međutim, nažalost, danas se obrađuje manje od 50% površina, što je vrlo zabrinjavajuće, budući da uvozni poljoprivredni proizvodi loše kvalitete preplavljuju hrvatsko tržište. 

U morskom podneblju, odnosno, u pomorskom i podmorskom dobru, naglasak je na otoke, kojih u Hrvatskoj ima 1.246, na kojima je samo 6% površine tla plodno, a njihov udio u gospodarstvu Hrvatske iznosi samo 5 – 7%. Tekst je posvećen i bogatstvu flore i faune, stanovništvu te prirodnoj i kulturnoj baštini otoka.

Prometna, digitalna i energetska infrastruktura obuhvatila je analizu i niz podataka koji se odnose na: autoceste, željezničke pruge, plovne putove, elektroenergetske mreže, optičke kabele, optička vlakna, elektroničke komunikacije, TV i radijske odašiljače, naftovode i plinovode.

Ekonomika iskorištavanja prirodnih bogatstava, odnosno, ekonomska analiza ukazuje na određene smjernice razvoja države te obuhvaća financijska područja, kao što su: akumulacija financijskog kapitala na računu inozemnih banaka, štednja građana, investicijski fondovi, mirovinski fondovi, međunarodne pričuve, inozemni dug, kamate na pričuve u bankama u EU, odnosno u Hrvatskoj.

U izradi studije Hrvatska prirodna bogatstva koja obuhvaća 310 stranica sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, bez naknade, a njeno izdavanje pomogli su Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grad Zagreb. Predgovore su napisali predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, akademik Velimir Neidhardt i akademik Mirko Zelić.

Iz foto arhive
PREDSTAVLJANJE KNJIGE HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA ZAŠTITA I ODGOVORNI RAZVOJ0
 
/
 


Trg sv. Florijana 14. 48260 KRIŽEVCI
Tel: 048/682-646; 048/270-129;
E-mail: knjiznica-krizevci@kc.t-com.hr, gkfm.ozo@gmail.com
Radno vrijeme: pon, uto: 13-19; sri, čet, pet: 08-14; sub: svaka 1. u mj. 9-13 h.